O - vjerovali ili ne - prosječno toplom proljeću i ne posvuda kišnom!?

Proljeće je ove godine imalo sva obilježja proljetnog vremena - od hladnoće, mrazova pa i snijega u višem gorju, do promjenjivog vremena s čestom pa i obilnom kišom te jakim vjetrom, ali i kraćim stabilnim situacijama s mnogima ugodnom proljetnom toplinom. Ova posljednja obilježja nisu bila toliko česta i vjerojatno će proljeće 2023. godine zbog toga mnogima ostati u ne odveć ugodnom sjećanju.

Ožujak - topliji, samo ponegdje "kišan"

Gledano po mjesecima, ožujak je u cjelini posvuda u Hrvatskoj bio topliji od prosjeka, iako je tijekom mjeseca bilo i hladnijih razdoblja sa spomenutim snijegom i jutarnjim mrazom na kopnu. Ukupna je mjesečna količina oborine pritom bila uglavnom oko prosječnih vrijednosti u većini krajeva. Uzrok tome bilo je prevladavajuće djelovanje anticiklone, uz dotok i zadržavanje razmjerno toplog i suhog zraka iznad našeg dijela Europe. No, povremeno bi nam, s premještanjem ciklona, pritjecao zrak bogatiji vlagom te je bilo i oborinskih epizoda.

Travanj hladniji, te od "vrlo sušnog" do "ekstremno kišnog"

Travanj je obilježilo uglavnom hladnije vrijeme od prosjeka i česta kiša, pa je ukupna mjesečna količina oborine u većini krajeva bila veća od klimatoloških srednjih vrijednosti. U Osijeku je čak prema klimatološkoj ocjeni bilo "ekstremno kišno". Manjak oborine u odnosu na prosjek zabilježen je samo u južnijim krajevima, od meteoroloških postaja DHMZ-a ponajviše u Komiži, gdje je bilo čak "vrlo sušno". I jutarnjeg mraza bilo je još ponegdje, a dogodile su se i neke izraženije kišne epizode, na moru i jaka i olujna bura. Posljedica je to čestih prolazaka ciklona i frontalnih sustava, uz dotok vlažnog i ne odviše toplog zraka po visini.

Svibanj - većinom prosječne temperature te od "normalan" do "ekstremno kišan"

Promjenjivo i povremeno kišno vrijeme iz travnja nastavilo se i u svibnju, čak uz mjestimične nove rekordne svibanjske količine oborine, primjerice u Gračacu. Na žalost, pritom je bilo i poplava. Naime, već se zimi tlo dosta zasitilo vlagom pa je tijekom svibnja došlo do potpunog zasićenja. Voda više nije mogla ulaziti u tlo pa se zadržavala i otjecala po površini povećavajući razine vodenih tokova.

Sve se to događalo zbog prestanka uobičajenog zonalnog strujanja zapad - istok. Anticiklona se zadržavala nad zapadnom Europom i Atlantskim oceanom, a iznad Hrvatske i šire okolice dominirala je ciklonalna aktivnost uz česti dotok vlažnog zraka s jugozapada i juga. Zanimljivo je primijetiti kako, unatoč prevladavajućem dojmu, statistički gledano svibanj nije bio puno hladniji od prosjeka. Štoviše, ponegdje je bio čak i malo topliji, i to zbog nedostatka noćnog i jutarnjeg ohlađivanja. Stoga je srednja mjesečna najniža temperatura zraka bila osjetno viša od prosjeka. No, na dojam mnogih više djeluje najviša dnevna temperatura, koja je u većem dijelu mjeseca bila niža od srednjaka.

Djelomično ostvarena prognoza za proljeće

Inače, dugoročna prognoza za proljeće najavila je kišno vrijeme, i to posebno u dijelu travnja i svibnja, no što se temperature tiče, može se reći da je podbacila jer je davala povećanu vjerojatnost da svaki od tri proljetna mjeseca bude topliji od prosjeka.

Prognoza za ljeto

Imajući to u vidu, treba pažljivo interpretirati dugoročne prognoze za ljeto koje su se već pojavile u raznim medijima i na različitim meteorološkim servisima.

Stručnjaci DHMZ-a svoju su objavili uobičajeno, potkraj svibnja, u kojoj navode za srednju sezonsku temperaturu zraka, između ostaloga: "... klimatološko ljeto bit će toplije od prosjeka uz veliku, na Jadranu i vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze...", te za oborinu: "... ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze...".

Još neki detalji mogli su se saznati u ponedjeljak, 3. 6. 2023. na HTV1 u emisiji "Kod nas doma", te  u srijedu, 7. lipnja 2023. na Prvom programu Hrvatskog radija, u emisiji "Klimatski izazov" urednika i voditelja Jánosa Römera:

Krunoslav Mikec, dipl. ing.: "Imajući u vidu nedovoljnu pouzdanost dugoročnih prognoza i već spominjane razlike stvarnog od prognoziranog vremena, koje su se dogodilo i ovoga proljeća - treba pažljivo interpretirati dugoročne prognoze za ljeto koje su se već pojavile u raznim medijima i na različitim meteorološkim servisima."

Razdoblje lipanj - kolovoz vjerojatno toplije od prosjeka, ponegdje i kišovitije

"Prema dostupnim prognostičkim izračunima tijekom lipnja, srpnja i kolovoza u Hrvatskoj se predviđa toplije vrijeme od prosjeka, i to uz veliku vjerojatnost ostvarenja takvog scenarija. Naravno, to ne znači kako povremeno neće biti i hladnijih razdoblja.Količina oborine bi tijekom ljeta mogla biti oko prosječne, ponegdje i veća, a vjerojatnost ostvarenja tog dijela prognoze je umjerena.

Lipanj

Prema kratkoročnijim prognozama može se tvrditi kako neke velike vrućine, pa ni topline, neće biti u prvom dijelu lipnja - zadržat će se vrijednosti temperature oko prosječnih. Uz to će se nastaviti nestabilno vrijeme s relativno čestim pljuskovima koji lokalno mogu biti i izraženiji. Naznake za stabilnije i toplije vrijeme postoje u drugoj polovini lipnja, posebice prema njegovom kraju. No, neće biti iznenađenje ako se i tada nastavi promjenjiv tip vremena, s obzirom na nepouzdanost dugoročnih prognoza i mogućnosti zadržavanja vlažnog i nestabilnog zraka iznad naših krajeva."

Srpanj

"Srpanj bi pak mogao donijeti pravu ljetnu vrućinu, barem u dijelu mjeseca, a s njom i toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje. No, i dalje postoji povećana vjerojatnost za prosječnu količinu oborine ili čak mali višak. Uostalom, to i ne treba čuditi kad se zna da su prosječne srpanjske količine kiše na Jadranu, posebice u Dalmaciji - male - pa je dovoljan i jači pljusak s 10-ak litara kiše po četvornome metru kako bi mjesečna količina oborine bila veća od prosjeka."

Kolovoz

"Nastavak iznadprosječne topline moguć je i u kolovozu, i to uz relativno veliku vjerojatnost u svim krajevima, a količina oborine mogla bi biti manja od prosječne.

Na kraju, još jednom treba podsjetiti na ne odveć veliku pouzdanost ovakvih vrsta prognoza. Za preciznije informacije svakako valja konzultirati i pratiti svakodnevne - i dnevne i tjedne vremenske prognoze na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a i DHMZ-a, uključujući i HRT METEO - aplikaciju za pametne mobilne telefone.", prognozirao je, komentirao i preporučio Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.