2021., Silvestrovo, 2022.

Premda nije bila topla kao neke prošle, i 2021. godina bila je toplija od višegodišnjih prosjeka, i to čak i od posljednjeg do sada najtoplijeg 30-godišnjeg niza u znanoj povijesti mjerenja, od 1991. do 2020. godine.
Povećana je vjerojatnost da će takva biti i 2022., dok se za njezinu ukupnu količinu oborine, po "običaju", ne može prognozirati s takvom pouzdanošću. No, vjerojatno bi malo tko prigovarao kada bi 2022. godina na kraju završila kao razmjerno umjerena poput 2021. Naravno, bez ili barem s manje ekstremno suhih i ekstremno kišnih mjeseci.

2021.

Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja temperatura zraka 2021. godine na većini je meteoroloških postaja DHMZ-a među 20, pa i među 15 najviših u znanoj povijesti mjerenja, pri čemu mjestimice čak među 10, kao primjerice u Dubrovniku, Gospiću i Kninu. Stoga će klimatološke ocjene vjerojatno biti uglavnom "toplo" i "vrlo toplo", a prema ukupnoj godišnjoj količini oborine od "sušno" u primjerice Rijeci do "kišno" u Splitu.

Naravno, u toj konačnoj ocjeni nisu vidljivi ekstremi, primjerice ponegdje ekstremna toplina u lipnju, srpnju i studenome, kao ni mjestimice ekstremno kišni siječanj, svibanj, srpanj i studeni, ni gdjegod ekstremno suh lipanj i rujan. Nije vidljiva ni lokalno rekordno visoka najviša dnevna temperatura zraka u veljači, ni rekordno niska u travnju, kada je mjestimice izmjeren i za taj mjesec rekordno visok snježni pokrivač. I dok su te iznimnosti rijetkima znane, evo što je većina mogla vidjeti, prema izboru meteorologa DHMZ-a Lovre Kalina, dipl. ing., voditelja Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav DHMZ-a, čiji se izvještaji mogu čuti i na HRA2 - u Školi meteoroloških pojmova u emisijama emitiranima 25. 12. i 1. 1., a i vidjeti na HTV4, nakon što je premijerno prikazano u emisiji "Vrijeme" 31. prosinca 2021. na HTV1 u 20 sati:

Velike oscilacije temperature

Lovro Kalin, dipl. ing.: "Prošlu zimu i proljeće obilježile su izražene oscilacije temperature zraka. Početkom godine pao je obilniji snijeg, u Begovu Razdolju ima ga 80 cm. Snježnih epizoda bilo je i u veljači, no izmjenjivale su se s razdobljima iznadprosječno toplog vremena. Već početkom veljače u Dalmaciji 20 °C, vegetacija buja kao da je travanj. Blaga zima donosi više štetnika na voćkama, maslinama. Voćke pupaju, svi se pribojavaju proljetnog mraza koji bi mogao nanijeti veliku štetu.

Nevolje s mrazom, snijegom, olujnim nevremenima...

To se nažalost i dogodilo. U travnju - nakon izrazito toplog vremena - naglo zahladnjenje i snijeg. Osim u unutrašnjosti, bilo ga je i duž obale, čak i na otocima. U Splitu je snijeg pao četvrti put u travnju u povijesti mjerenja, tj. u 70 godina! Još veće probleme donio je jak mraz. Temperatura se u unutrašnjosti spušta na -7 °C, smrznule su se sve procvjetale voćke, i ove godine praktički neće biti uroda. Velika je šteta i na vinogradima, a imat će je i pčelari. Proglašeno je stanje prirodne nepogode. U kasno proljeće česta su grmljavinska nevremena, a tako je bilo i ove godine. Najjače je 6. lipnja zahvatilo Požegu i okolicu. Palo je između 50 i 70 mm kiše u kratkom vremenu. Prekinut je promet, nema struje, pojavila su se i klizišta, problemi i s pitkom vodom. Sličnih nevremena bilo je i na području Varaždinske županije, a i u nastavku sezone: diljem zemlje, ali ponajviše u Slavoniji: ponovno u Požegi jaka tuča, zatim u Virovitičko-podravskoj županiji, Osijeku, Belom Manastiru, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Našicama...

Toplinski val, afrički pijesak, suša, obilna kiša...

Potkraj lipnja prvo upozorenje na toplinski val. Ovog ljeta bilo ih je čak pet, tako da su se izmjenjivali jedan za drugim! Temperatura premašuje 35 °C, tople su i noći, hitna pomoć bilježi više intervencija od prosjeka - uglavnom zbog toplinskih udara, kolapsa i iscrpljenosti. Povećana je i potrošnja struje zbog rada klimatizacijskih uređaja.

S toplim zrakom iz Afrike stigao je nad naše područje i afrički pijesak, pa je nebo bilo smeđe boje, zamućeno, gotovo apokaliptično. Slično onečišćenje i u jesen: u Zagrebu je atmosfera vrlo stabilna, nema provjetravanja pa je ponajprije zbog prometa i loženja povećana koncentracija lebdećih čestica. Osjetljivijim skupinama građana savjetovano je da ne izlaze na otvoreno.

Uz vrućinu ide i suša, koja je osobito jaka u Slavoniji i Dalmaciji, gdje prave kiše ponegdje nije bilo mjesecima. Šteta je velika pa će cijene na tržnicama voća i povrća rasti. I urod masline je slab, no ulje će biti visoke kakvoće. Takve vremenske prilike pogodne su za nastanak i širenje šumskih požara, no ova sezona nije bila osobito teška.

U jesen su tipični prodori sredozemnih ciklona, koje nose obilne oborine, grmljavinska nevremena, jako i orkansko jugo i visoke valove, zbog čega plâve rive. U gradu Hvaru sredinom studenog u kratkom je vremenu pala velika količina kiše.

Do kraja godine osobitih meteoroloških događaja nije bilo, no za ovu godinu ionako je bilo dovoljno uzbuđenja. Ipak, ako se usporedimo sa svijetom - i nismo najgore prošli. Prisjetimo se samo katastrofalnih požara u Grčkoj i Turskoj, zatim i u Sibiru, ljetnih poplava u Njemačkoj i Belgiji te Kini, češkog tornada, oko 40 °C u Kanadi, te cijele serije razornih tornada - njih tridesetak - koji su nedavno zahvatili SAD. Uz to, u ovoj godini izmjerili smo i apsolutni temperaturni rekord: u Dolini smrti u Kaliforniji nevjerojatna 54,4 °C!", zaključio je Lovro Kalin, dipl. ing. pregled najznačajnijih mu meteoroloških događaja 2021. godine, koji mu je pomogao pripremiti kolega meteorolog Davor Nikolić, dipl. ing., iz DHMZ-a, a za video oblik zaslužne su i HRT-ovke Martina Miljković i Kristina Cvitković.

2022.

Budući da živimo u doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, tijekom kojih su posljednja desetljeća osjetno toplija od onih iz prošlog stoljeća - za očekivati je da će se i 2022. godina priključiti sada već dugom nizu iznadprosječno toplih. No, to ne znači da će i sve njezine sezone biti takve, a pogotovo ne svi mjeseci. I naravno, pritom je kod prognoza - posebice dugoročnih - nužan oprez. Čak i kad su one postojane od izračuna do izračuna jer uvijek se može dogoditi i nešto u prognozama manje vjerojatno.

Uostalom, tako se dogodilo prošloga proljeća. Premda je postojala razmjerno mala vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka nižu od prosječne - proljeće je u većini Hrvatske dobilo klimatološku ocjenu "hladno", ponegdje čak i "vrlo hladno". Vjerojatno malo tko priželjkuju ponavljanje takve situacije ove godine!?

Ako se zna za takve pojave, još veću sumnju u dugoročno prognoziranje budi spoznaja ne postojanosti prognoza od izračuna do izračuna, kao što je slučaj za nastavak ove zime. I dalje je vjerojatnije da će srednja sezonska temperatura zraka iz razdoblja prosinac-veljača u većini Hrvatske biti barem malo viša od prosjeka, ali to ne znači da će takvi u većini krajeva biti i siječanj i veljača.

Uzastopni kompjutorski izračuni budućih stanja atmosfere nisu konzistentni.
Promjene su još itekako moguće.

Uostalom, sjetimo se kratkoročnijih prognoza u tjednu uoči Božića, koje su 7 do 10 dana unaprijed upućivale na ne malu vjerojatnost zahladnjenja na blagdan sv. Stjepana, pa su mogućnost te promjene nekoliko dana gotovo sasvim zanemarile, da bi samo poneki dan uoči ponovno povećale vjerojatnost osjetnog zahladnjenja, čak i snijega i snježnog pokrivača.

Prostora za napredak u prognoziranju ima napretek. Kao i mjesta za buduće mag. phys.-geopyhs. na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

p. s. I

Osim vremenskih (ne)prilika 2021. godina nekima bi mogla ostati zapamćena i po:

- odlasku mnogima poznatih meteorologa i ljudi povezanih s meteorologijom: Marine Milete, Vjere Juras, Andrije Bratanića, Ivana Lukšića i Nenada Ursića

- novim mjernim uređajima: lidaru i 1. mikrovalnom radiometru DHMZ-a te radovima na 1. meteoradarskom centru na Jadranu

- projektu VEPAR, kojim će se umanjiti rizici od poplava

- strožim graničnim vrijednostima za 6 osnovnih polutanata

- novim propisima u meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti

- prvom Agroklimatskom atlasu Hrvatske

a možda i po:

ili možda po od mnogih hvaljenoj:

- "svemirskoj" animaciji jesenskog ekvinocija s efektima proširene stvarnosti

- promociji meteorologije u seriji "Doba uskoka"

p. s. II

Ako netko želi uspoređivati 2021. godinu s prošlima - detaljniji pregledi vidljivi su za godine: 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015. i 2014., a malo manje detaljni u tekstu s video zapisima u internetskom Meteokutku HRT-a: "O nekadašnjim Silvestrovima, stajlinzima i meteoekstremima".