Kada već ne žele svjetski „moćnici“ – budimo mi „klimatski bojovnici“

I bi još jedna klimatska konferencija. I već uobičajeno - puno očekivanja, a razmjerno malo pozitivnih pomaka. Kao i na mnogobrojnim dosadašnjim, i na ovoj su se „moćnici“ dogovorili da će se nastaviti dogovarati. No, uspjeli su se i dogovoriti o pravilima trgovanja emisijama ugljika te prvi put - i za postupno smanjivanje korištenja fosilnih goriva. Malo, ali barem nešto. Moglo je biti i ništa.

Klima se, neprijeporno, mijenja i bez nas. No, mi joj tu promjenu dodatno „opterećujemo“ svojim (ne)djelovanjem, željom za komforom, mnogi i za što većim profitom.

Priroda teži ravnoteži. I bez ljudskog djelovanja u njoj bi bilo kojekakvih meteoroloških ekstrema, ali vjerojatno ne sve češćih i žešćih kao posljednjih godina, kada se atmosfera zagrijala ne samo zbog uobičajene evolucije Zemlje, koja je i prije prolazila kroz topla i hladna, čak ledena doba, nego i zbog našeg (ne)djelovanja…

U nastavku su neka razmišljanja i preporuke Kristine Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a o tome kako mi „mali obični ljudi“ možemo barem malo smanjiti svoje djelovanje na svijet koji nas okružuje, posebice štednjom energije i manjim onečišćenjem, kao i još nekim „sitnicama koje život znače“.

I pritom imajmo na umu - ni jedno rješenje nije idealno.

Za očuvanje prirode i nas u njoj izaberimo manje loše!

Pa makar bilo protiv našeg trenutačnog komfora i materijalne dobiti.

Sumit COP26 je završio. I što sad?

Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.: „Sumit COP26 je završio. I što sad? Na njemu su se našli vođe mnogih država, znanstvenici i poslovni ljudi, od kojih neki i dalje pokušavaju zanijekati činjenicu da smo na rubu propasti. Svi kao da su iznenađeni - pa kako to da nam je već „voda došla do grla“? Klimatolozi govore o globalnom zatopljenju proteklih barem 30 godina, ali tipično za ljudski rod – malo tko vjeruje. Da su se koraci postupno uvodili prijašnjih godina - ne bi nam sada „gorilo pod petama“, već je tranzicija mogla biti puno nježnija.

U svijetu gdje je glavna vrijednost novac - život je samo brojka na papiru.

Ponovno šačica ljudi odlučuje o svima nama, no mora li baš tako biti?
Ne, ne mora.
“Ali ja sam nitko i ništa. Što ja mogu tu napraviti?” - razmišljaju milijuni ljudi.
Mnogo!
Krenimo od najlakših stvari.

Biraj zdravo!

Što pod time mislim? Na kretanje i svježe, sezonsko voće i povrće. Ako posjedujete automobil radije birajte šetnju ili vožnju biciklom do posla, no i bilo gdje drugdje.

Postoji i gradski prijevoz, koji je također prihvatljiviji od automobila. Ako ste već daleko od radnog mjesta, zašto se ne biste organizirali s kolegama s posla pa da vas je dvoje ili više u prijevoznom sredstvu. Koliko smo puta bili svjedoci gradskih gužvi, a u svakom automobilu samo jedan čovjek!

Odlazite li na putovanje, ako je moguće odaberite bolje željeznicu nego zrakoplov. Zrakoplovi su jedni od najvećih zagađivača, a i željeznica nije posvuda spora.

Odlaskom na tržnicu i odabirom proizvoda lokalnih gospodarstava “štedimo CO2” jer namirnice moraju prijeći puno manji put od mjesta proizvodnje do našeg stola.

Imate li okućnicu - možete zasaditi mali vrt. Prvo krenite s nečim jednostavnim, a kad kušate svojih ruku djelo okuražit ćete se i na nešto zahtjevnije. Zasadite voćku ili neko drugo drvo - lijesku, orah, kesten.

Ako ste u stanu - raspitajte se ima li u blizini mogućnost uređivanja urbanih vrtova. Boravak na otvorenom dobar je i za psihičko zdravlje pa dok plijevite i meditirate možda se sjetite još koje “zelene” ideje.

Smanjite unos mesa i mliječnih proizvoda. Goveda pri razgradnji hrane proizvode veliku količinu metana, plina koji ima mogućnost zadržati puno više topline nego CO2.

Također, pri uzgoju životinja koristi se mnogo drugih resursa: zemlja na kojoj se uzgaja hrana - a mogli bi proizvoditi hranu za ljude, krčenje šuma zbog potrebe za pašnjacima te velika količina vode. Na tržištu postoje brojne alternative kravljem mlijeku, pa zašto ne probati?

Odvajajte otpad, ne gomilajte stvari i reciklirajte

Koristite li uglavnom svježe namirnice - većina otpada bit će biootpad, koji se najlakše zbrinjava. Od njega se može proizvoditi bioplin te kompost, koji se kasnije koristi.

Kod odlaska u kupovinu ponesite svoju torbu, vrećicu, ruksak ili kolica. Sada su lako dostupne i višekratne vrećice za svježe proizvode.

Umjesto u vrećice - otpad pohranjujte u kante koje se lako isperu nakon odlaganja otpada u spremnik. Pri razvrstavanju otpada pripazite gdje što treba smjestiti i kako. Na primjer plastiku je potrebno isprati od ostataka hrane, a bilježnice osloboditi plastičnih ili metalnih uveza.

Umjesto običnih, koristite punjive baterije.

Ono što vam ne treba – darujte. Koliko se puta nakon što umre netko od rođaka čudimo količini stvari u stanovima, kućama, podrumima…

Ako vam nešto treba samo nakratko, radije posudite.

Pri kupnji novih odjevnih predmeta bolje navratite u „second hand“ trgovinu, a nekom starom komadu namještaja možete "udahnuti novi život".

Kupujete li uređaje i vozila - birajte energetski učinkovitija.

Uređaji koji su višeg energetskog razreda A+, A++, A+++ koristit će manje električne energije i obaviti isti posao. Tu spadaju i žarulje, a ne treba ni spominjati ako izlazite iz prostorije – isključite rasvjetu.

Na tržištu autoindustrije sve su prisutnija električna i hibridna vozila koja su ekološki znatno prihvatljivija od benzinskih ili dizelnih. Njihova je cijena zbog baterija velika, no tu su poticaji za kupnju, a sljedećih se godina očekuje i veliki pad cijena.

Štedite vodu!

Kadu zamijenite tušem.

Pri pranju posuđa najprije sve nasapunajte pa isperite, nemojte trošiti vodu dok postupno sapunate i ispirete suđe.

Pri pranju ruku - dok trljate ruke sa sapunom – zatvorite slavinu, pa je otvorite za ispiranje. Isto vrijedi i kod pranja zubi.

Ako imate neispravne slavine i voda kapa ili je neispravan vodokotlić - popravite. Vodokotlići imaju veliku zapremninu pa je bolje pri ugradnji odabrati vodokotlić s mogućnosti korištenja manje ili više vode. A još bi bilo bolje ugraditi akvaispirač s kojim se može dozirati protok i duljina ispiranja.

Temperaturu u prostorijama regulirajte “prirodnim putem”.

Ako vam je ljeti vruće u zatvorenom prostoru radije pripazite kada treba zamračiti prostor, odnosno navečer otvoriti prozore kako bi temperatura bila ugodnija, nego da se odmah uključuje klimauređaj. Po zimi se toplije odjenite, umjesto da hodate u kratkim rukavima, pa će i potreba za zagrijavanjem biti manja.

Postoje i mnoge druge stvari koje možemo učiniti. Neke iziskuju više truda i ulaganja. Tako na primjer možete postaviti solarne panele za proizvodnju električne energije ili zagrijavanje vode, ili elektrovjetrenjaču, te obnoviti fasadu i stolariju, a hvale vrijedne su i akcije čišćenja i pošumljavanja.

Klimatske promjene su tu. Posljedice su uočljivije svakom godinom. Na nama je da se pripremimo i prilagodimo te pokušamo smanjiti naš doprinos globalnom zagrijavanju. Usporite “život”, stanite malo na „kočnicu“. Prošetajte.

Zašto “zelenu svijest” ne bismo proširili i na druge oko nas?

Svojim primjerom i djelima pokažimo što se sve može i educirajmo okolinu, osobito mlade naraštaje koji će se, kada nas više ne bude, itekako morati suočiti sa svom snagom prirode.

Roditelji kažu da bi napravili sve za svoju djecu, pa darujmo im bolji svijet.“, neka su od razmišljanja Kristine Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a koja možda neke potaknu na promjenu ponašanja i manjeg negativnog djelovanja na prirodu, svijet...

Ta i još kojekakva druga promišljanja i djelovanja mogu se naći i u mnogobrojnim tekstovima posvećenima klimatskim promjenama, od kojih se većina objavljenih posljednjih tjedana na HRT-ovim internetskim stranicama može naći na

I karikaturisti već godinama potiču na promišljanje

A ove će nedjelje i "Nedjeljom u 2":