O mrazu i štetama, a i klimapromjenama i prognozama
13.04.2021.
19:49
Autor: Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys., DHMZ/HRT i Zoran Vakula
PODIJELI
štete od prirodnih nepogoda u RH od 2010. do 2019.
Foto: Izidor Pelajić / HRT
O snazi prirode i djelovanju koje ima na naše društvo i živote svjedočimo gotovo svaki mjesec, pa i češće. U nekim razdobljima gotovo svakodnevno. Osobito je to očito kod prirodnih nepogoda koje čak ako i kada prođu bez ljudskih žrtava, za sobom ostavljaju značajne ekonomske prosljedice. Od 2010. do 2019. godine prirodne su nepogode u Hrvatskoj prouzročile štetu od 22 milijarde kuna prema izvještaju Ministarstva financija.
Najviše štete od suša, poplava, ledene kiše i mraza
Najviše je štete nastalo zbog suša i poplava, zatim zbog jedne, ali "vrijedne" katastrofalne epizode ledene kiše u veljači 2014. u Gorskom kotaru pa na četvrtom mjestu zbog znatno češćeg mraza, zbog kojeg je šteta bilo prošlih tjedana, a bit će još i u ovome.
Pritom je zanimljivo primijetiti kako u razdoblju od 2010. do 2019. godine nije prijavljena šteta od potresa kao prirodne nepogode. A šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa procijenjena je na više od 124 milijarde kuna!
Mraz Mraz je vrsta oborine. Prema "Naputku za opažanja i mjerenja na glavnim meteoroškim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda", strana 152.: „...pojavljuje se u obliku kristalića leda na tlu i predmetima u blizini tla. Kada se izbliza pogledaju, ti kristalići imaju oblik školjki, iglica, peraja ili lepezica. Mraz nastaje u vedrim i mirnim, ali hladnim noćima, kada se noćnim hlađenjem tlo i predmeti u blizini tla ohlade ispod 0°C, pa se vodena para u blizini tla sublimira u ledene kristaliće“.
Koliko je mraz „jak“ ovisi o temperaturi zraka, a koliko je šteta ovisi i o mnogim drugim čimbenicima, kao što su otpornost poljoprivredne kulture na nisku temperaturu, doba godine, poduzete mjere zaštite i prevencije ili fenološka faza biljke.
jačina mraza, Foto: DHMZ/HRT
štete od prirodnih nepogoda u RH od 2010. do 2019. , Foto: Izidor Pelajić/HRT
Često je fenološka faza presudna pa se tradicionalno najviše strahuje od proljetnih mrazova, kada su biljke već u vegetaciji, a atmosfera i tlo još nedovoljno topli da u stabilnim noćima - osobito nakon hladnih prodora - spriječe ohlađivanje. U pučkoj meteorologiji „ledeni sveci“ sredinom svibnja smatraju se zadnjim za mraz pogodnim danima, odnosno noćima, pa mnogi "rekreativni" vrtlari često čekaju sa sadnjom do druge polovine svibnja. Međutim kod umjerenog i jakog mraza štete mogu nastati i u fazi zimskog mirovanja.
Tako su se, primjerice, u siječnju 2017. zbog mraza na jugu Hrvatske smrznule mandarine u dolini Neretve i to je u zadnjih desetak godina pojedinačno najveća zabilježena šteta od mraza. Velike štete dogodile su se tada u većini Hrvatske.
I to samo godinu nakon „katastrofalnog kasnog mraza“ iz travnja 2016. godine, kada je u noći s 25. na 26. mraz pogodio sve županije osim Istarske – jedine županije u kojoj prirodna nepogoda zbog mraza nije proglašena. Je li kriv samo mraz?
Proljetni mrazovi mogu u svega nekoliko sati učiniti veliku štetu, osobito ako blaga zima ili topli početak proljeća potaknu ranu biljnu aktivnost, a slično se upravo dogodilo i ove godine.
Globalno zatopljenje i mraz Globalno gledajući, temperatura na zemlji raste- i analize DHMZ-a pokazuju da je u Hrvatskoj godišnja temperatura zraka od 2011. do 2019. bila iznad višegodišnjeg prosjeka s ocjenom uglavnom "vrlo toplo" i "ekstremno toplo" - ali u istom je razdoblju šteta od mraza u Hrvatskoj procijenjena na 2,4 milijarde kuna!?
klimatološke ocjene godišnje temperature zraka prošlih godina
Foto: DHMZ / HRT
Promjene klime već nas desetljećima potiču da zaboravimo „ledene svece“, iako se ponekad još uvijek dogode, kao i mnoge druge "simpatične" pojmove i datume pučke meteorologije, a sve više nas tjeraju da slušamo stručne vremenske prognoze koje su srećom značajno napredovale od svojih početaka, osobito kratkoročne, do tjedan dana unaprijed.
"ledeni sveci"
Foto: Izidor Pelajić / HRT
Pa iako još razmjerno „mlađahne“ dugoročne prognoze - mjesečne i sezonske - nisu dovoljno pouzdane, one „zrelije“ - srednjoročne - pokazuju se vrlo pouzdanima. Tako su posljednji hladni prodori, iako rekordni u mnogočemu, vrlo uspješno prognozirani, baš kao i mraz, koji se prema prognostičarima očekivano, ali ne i željeno dogodio nakon snijega, zahladnjenja i razvedravanja.
No, ostvarenje dugoročnih prognoza povećane vjerojatnosti prosječno toplog travnja, pa čak većinom i malo toplijeg od prosjeka - sve je manje vjerojatno...