O mrazu i štetama, a i klimapromjenama i prognozama

O snazi prirode i djelovanju koje ima na naše društvo i živote svjedočimo gotovo svaki mjesec, pa i češće. U nekim razdobljima gotovo svakodnevno. Osobito je to očito kod prirodnih nepogoda koje čak ako i kada prođu bez ljudskih žrtava, za sobom ostavljaju značajne ekonomske prosljedice. Od 2010. do 2019. godine prirodne su nepogode u Hrvatskoj prouzročile štetu od 22 milijarde kuna prema izvještaju Ministarstva financija.

Najviše štete od suša, poplava, ledene kiše i mraza

Najviše je štete nastalo zbog suša i poplava, zatim zbog jedne, ali "vrijedne" katastrofalne epizode ledene kiše u veljači 2014. u Gorskom kotaru pa na četvrtom mjestu zbog znatno češćeg mraza, zbog kojeg je šteta bilo prošlih tjedana, a bit će još i u ovome.

Pritom je zanimljivo primijetiti kako u razdoblju od 2010. do 2019. godine nije prijavljena šteta od potresa kao prirodne nepogode. A šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa procijenjena je na više od 124 milijarde kuna!

Mraz

Mraz je vrsta oborine. Prema "Naputku za opažanja i mjerenja na glavnim meteoroškim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda", strana 152.: „...pojavljuje se u obliku kristalića leda na tlu i predmetima u blizini tla. Kada se izbliza pogledaju, ti kristalići imaju oblik školjki, iglica, peraja ili lepezica. Mraz nastaje u vedrim i mirnim, ali hladnim noćima, kada se noćnim hlađenjem tlo i predmeti u blizini tla ohlade ispod 0°C, pa se vodena para u blizini tla sublimira u ledene kristaliće“.

Koliko je mraz „jak“ ovisi o temperaturi zraka, a koliko je šteta ovisi i o mnogim drugim čimbenicima, kao što su otpornost poljoprivredne kulture na nisku temperaturu, doba godine, poduzete mjere zaštite i prevencije ili fenološka faza biljke.

Često je fenološka faza presudna pa se tradicionalno najviše strahuje od proljetnih mrazova, kada su biljke već u vegetaciji, a atmosfera i tlo još nedovoljno topli da u stabilnim noćima - osobito nakon hladnih prodora - spriječe ohlađivanje. U pučkoj meteorologiji „ledeni sveci“ sredinom svibnja smatraju se zadnjim za mraz pogodnim danima, odnosno noćima, pa mnogi "rekreativni" vrtlari često čekaju sa sadnjom do druge polovine svibnja. Međutim kod umjerenog i jakog mraza štete mogu nastati i u fazi zimskog mirovanja.

Tako su se, primjerice, u siječnju 2017. zbog mraza na jugu Hrvatske smrznule mandarine u dolini Neretve i to je u zadnjih desetak godina pojedinačno najveća zabilježena šteta od mraza. Velike štete dogodile su se tada u većini Hrvatske.

I to samo godinu nakon „katastrofalnog kasnog mraza“ iz travnja 2016. godine, kada je u noći s 25. na 26. mraz pogodio sve županije osim Istarske – jedine županije u kojoj prirodna nepogoda zbog mraza nije proglašena.

Je li kriv samo mraz?

Proljetni mrazovi mogu u svega nekoliko sati učiniti veliku štetu, osobito ako blaga zima ili topli početak proljeća potaknu ranu biljnu aktivnost, a slično se upravo dogodilo i ove godine.

Prosinac 2020. bio je topliji od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, zatim je u siječnju 2021. ostalo toplo u većem dijelu sjeverne Hrvatske, a u veljači je opet posvuda bilo iznadprosječno toplo. U ožujku je bilo i toplijih i hladnijih razdoblja, pa je na kraju srednja mjesečna temperatura zraka bila oko prosjeka, a u travnju su uslijedila dva izražena hladna prodora. Dok se štete od zadnjeg mraza zbrajaju, a novi - vjerojatno slabiji mraz - tek će se dogoditi, moglo bi se postaviti pitanje meteorološkog „krivca“. Pa iako je zračna masa podrijetlom iz arktičkih predjela prilično "kumovala", pitanje je kolika bi šteta bila da je izostala iznadprosječna toplina tijekom zime, osobito ona iz veljače.

Globalno zatopljenje i mraz

Globalno gledajući, temperatura na zemlji raste - i analize DHMZ-a pokazuju da je u Hrvatskoj godišnja temperatura zraka od 2011. do 2019. bila iznad višegodišnjeg prosjeka s ocjenom uglavnom "vrlo toplo" i "ekstremno toplo" - ali u istom je razdoblju šteta od mraza u Hrvatskoj procijenjena na 2,4 milijarde kuna!?

Promjene klime već nas desetljećima potiču da zaboravimo „ledene svece“, iako se ponekad još uvijek dogode, kao i mnoge druge "simpatične" pojmove i datume pučke meteorologije, a sve više nas tjeraju da slušamo stručne vremenske prognoze koje su srećom značajno napredovale od svojih početaka, osobito kratkoročne, do tjedan dana unaprijed.

Pa iako još razmjerno „mlađahne“ dugoročne prognoze - mjesečne i sezonske - nisu dovoljno pouzdane, one „zrelije“ - srednjoročne - pokazuju se vrlo pouzdanima. Tako su posljednji hladni prodori, iako rekordni u mnogočemu, vrlo uspješno prognozirani, baš kao i mraz, koji se prema prognostičarima očekivano, ali ne i željeno dogodio nakon snijega, zahladnjenja i razvedravanja. 

I opet će se. Srećom, sljedećih dana u većinom slabijem izdanju nego prošli tjedan.

No, ostvarenje dugoročnih prognoza povećane vjerojatnosti prosječno toplog travnja, pa čak većinom i malo toplijeg od prosjeka - sve je manje vjerojatno...