11:07 / 18.04.2021.

Autor: Zoran Vakula

Koliko nam je prosječno toplije nego prije?!

porast srednje sezonske temperature zraka

porast srednje sezonske temperature zraka

Foto: Zoran Vakula / DHMZ/HRT

"Kako smo živjeli nekad...", pjevuši se u poznatoj pjesmi, a mnogi i često spominju ili se barem prisjećaju živeći u svakodnevici znatno drukčijoj nego prije. I to ne samo zbog aktualnog koronavirusa, nego i mnogih drugih okolnosti. Između ostalih, i temperaturnih.

Globalno zatopljenje traje, ali uz povremena lokalna zahladnjenja

Premda neki posljednjih razmjerno hladnih dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene - dokaza u njihovo postojanje je napretek. Uostalom, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane - ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije - neprijeporno je - još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija.

Porast srednje godišnje temperature posljednjih desetljeća

Priložene slike i grafovi su preliminarni, neslužbeni, još nepotvrđeni od strane klimatologa DHMZ-a, koji će posebna službena klimatološka izvješća objaviti nakon detaljnijih analiza svih raspoloživih i verificiranih podataka.
No, i pomoću ovako nesavršenih podataka koji su se koristili u pripremi ovog teksta vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan.
Pritom se mog primijetiti i dosadašnje ekstremne godine - u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira "na jednu decimalu", te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.

Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja.

160 godina mjerenja na Griču

Na postaji Zagreb Grič, primjerice, ove se godine obilježa čak 160 godina neprekidnih mjerenja, pri čemu je zoran porast temperature tijekom desetljeća, posebice 3 posljednja, uz najočitiji porast od 2011. do 2020. godine. Naravno, uz napomenu kako prvo razdoblje ima "samo" 9 godina, zbog početka mjerenja 1. prosinca 1861. godine, a posljednje je izračunato na temelju još neslužbenih podataka za prošlu godinu.

Zagreb Grič - srednja temperatura zraka po desetljećima

Zagreb Grič - srednja temperatura zraka po desetljećima

Foto: Zoran Vakula / DHMZ/HRT

Razlike u 2 posljednja 30-godišnja razdoblja

Osim takvih prikaza, možda će nekima još zanimljiviji i informativniji biti oni koji uspoređuju porast srednje 30-godišnje temperature zraka po godišnjim dobima i mjesecima, i to ne samo za Zagreb Maksimir i Split Marjan, nego i za Osijek, Gospić, Rijeku i Dubrovnik!?

Najveća zatopljenja ljeti, a najmanja tijekom jeseni i zime

Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku.

porast srednje sezonske temperature zraka

porast srednje sezonske temperature zraka

Foto: Zoran Vakula / DHMZ/HRT

Najveća zatopljenja većinom u kolovozu, a najmanja u rujnu

Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima - najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu - u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu - te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.

Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji "toplinski otok".

"Globalno zatopljenje i odziv zagrebačke klime"

Detaljnije o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama te posebice kakve se promjene uočavaju na području Zagreba, moći će se saznati tijekom prvog u nizu znanstveno-popularnih predavanja Centra za klimatološka istraživanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, koje će povodom 22. travnja - Dana planeta Zemlje održati izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić.

Predavanje će se moći pratiti od 14 sati na Zoom platformi na poveznici:
https://zoom.us/j/92271807391?pwd=SlRNY0ZlZkdQc2lVT0JPbm1mVHkxZz09
Meeting ID: 922 7180 7391
Passcode: 188913

1. predavanje Centra za klimatološka istraživanja PMF-a.

1. predavanje Centra za klimatološka istraživanja PMF-a.

Foto: Zoran Vakula / PMF/HRT

I tijekom tog predavanja, a i iz mnogobrojnih drugih izvora može se saznati o temperaturnim i drugim promjenama koje nam se događaju i još će se događati u ovoj atmosferi i Zemlji koja već dugo nije kakva je nekada bila, i to ne samo u meteorološkom smislu... 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!