13:43 / 30.12.2020.

Autor: Zoran Vakula

2020., Silvestrovo, 2021.

pripremio Uroš Tošić

pripremio Uroš Tošić

Foto: - / -

Na kraju godine običaj je i tradicija napisati poneku "mudru" o njoj, a i o prognozama za sljedeću. No, je li uopće nekome važno, nakon silnih potresa i koronavirusa, što su se ostvarile prognoze napisane još u ožujku o velikoj vjerojatnosti da će 2020. biti jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja?! I što je također razmjerno velika vjerojatnost da će prva polovina 2021. godine biti iznadprosječno topla?!

2020.

Prema još neslužbenim, preliminarnim podacima, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, 2020. godina u većini je Hrvatske među 6 najtoplijih. Štoviše, u mnogim mjestima na Jadranu je među 3 najtoplije godine, odmah blizu rekordno tople 2018.!

A na Zavižanu je 2020. godina sa srednjem godišnjom temperaturom zraka od 5,3 °C izjednačena s rekordnim - 2019., 2014. i 2015. godinom!

Naravno, bilo je i drugim ekstrema i rekorda koji diljem Hrvatske potvrđuju najtoplije desetljeće u znanoj povijesti mjerenja, te razdoblja suša, ali i iznimne oborine.
Primjerice, prevladavajuće sušnu prvu polovinu godine, ponegdje i dulje, a i studeni - pri čemu je u većini mjeseci bilo i "vrlo sušnih" mjesta, čak i "ekstremno sušnih"!?

No, u skladu s onim "priroda teži ravnoteži" - od lipnja je gdjekad bilo i prilično kišnih uvjeta. Primjerice, u listopadu su izmjereni neki novi rekordi u dnevnoj količine oborine, a u prosincu i u mjesečnoj količini. Štoviše, u Makarskoj, Pločama i Splitu prosinac 2020. godine bio je nakišovitiji mjesec od svih mjeseci u godini u povijesti mjerenja tih meteoroloških postaja DHMZ-a. Istodobno je u Splitu i Dubrovniku srednja prosinačna temperatura zraka bila rekordna za posljednji mjesec u godini. Novi rekordi u najvišoj dnevnoj temperaturi zraka izmjereni su drugdje, primjerice u listopadu mjestimice u istočnoj Hrvatskoj.

A evo što je u 2020. godini izdvojio Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, čiji se skraćeni izvještaji mogu čuti na HRA2 - u Školi meteoroloških pojmova 19. 12. i 26. 12., a i vidjeti na HTV-u - u emisiji "Vrijeme", nakon Dnevnika u 19 sati na Silvestrovo, te u posebnoj emisiji "Meteo 2020.":


Siječanj - onečišćenje

"Početkom godine neobična situacija: visoko onečišćenje zraka u Zagrebu i drugim mjestima. Dugotrajno vrijeme bez oborina i vjetra uz temperaturnu inverziju onemogućava miješanje zraka, pa se nakupljaju čestice iz raznih izvora. Građanima se ne preporučuje izlazak. Još jedna jača epizoda zbila se krajem ožujka, kada je Zagreb kratkotrajno imao najonečišćeniji zrak na svijetu. Radi se o pustinjskom pijesku iz pustinje Karakum iz Turkmenistana."

Veljača iznadprosječno topla, a u ožujku potres, pa suša, oluje, mraz...

"U veljači iznadprosječna toplina, a potom i epizode olujnog vjetra, no Zagreb je krajem ožujka zahvatila jedna druga, nemeteorološka nepogoda. Potres dakako nema veze s atmosferom, no spomenimo samo da se zbio za hladnog i snježnog vremena, a i da je trajno oštetio zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda na Griču... U nastavku proljeća bilo je i suše, ali i olujnih nevremena, pa i mraza, koji je zadavao brige voćarima."

U srpnju nevrijeme, ali i vrućina!

"A žestoko grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je 24. srpnja grad Zagreb. U samo dva sata na grad je palo preko 80 milimetara kiše, u cijelom nevremenu više od 100 milimetara. Vatrogasci su imali preko 500 intervencija. U pothodniku u Miramarskoj ulici u vodi je ostao invalid, koga je iz automobila spasila jedna djevojka. Javni prijevoz bio je u kolapsu."

Ljetni toplinski valovi

"Krajem srpnja temperature dosežu 35 °C, pa je objavljeno upozorenje na toplinski val. Visoka je i relativna vlaga, u jutarnjim satima mjestimice i viša od 90 posto pa prevladava osjećaj sparine, pravi tropski ugođaj. Razina vode u Modrom jezeru kod Imotskog je svega 2 metra, a dijelovi jezera su već suhi. Krajem kolovoza još jedan toplinski val, no u kolovozu je bilo i jakih pljuskova, primjerice u Slavoniji, Istri, ali i u Dubrovniku."

U rujnu snijeg pa bura, jugo, rekordna kiša...

"Krajem rujna prvi snijeg - dakako na Zavižanu - što je uvod u prilično buran završetak godine. Na Jadranu u listopadu, potom i početkom prosinca snažne epizode bure, ali još izraženije i olujnog i orkanskog juga, uz visoke valove i poplavljene rive. Na Visu jugo doseže brzinu veću od 150 km/sat! Padale su i rekordne dnevne količine oborine, u Senju čak 248 litara, potom i u mnogim drugim mjestima česte su urbane i bujične poplave, posebice u Istri i Dalmaciji. Štete su velike, a točka na i je i potonuće plinske platforme na Jadranu. Srećom bez ljudskih žrtava."

U prosincu kiša koja se smrzava, ali i novi potres!

"
Početkom prosinca zabilježena je rijetka i razmjerno snažna pojava kiše koja se smrzava na tlu, no nasreću nije bila katastrofalna kao ona milenijska iz 2014. Sve u svemu, zbirna godišnja statistika još se zbraja, možda će mnogo toga i sakriti, no i ova je godina zasigurno bila osebujna i obilovala kojekakvim meteorološkim ekstremima, rekordima pa i neobičnim pojavama!", zaključio je Lovro Kalin, dipl. ing., pregled najznačajnijih mu meteoroloških događaja 2020., koji mu je pomogao pripremiti meteorolog Davor Nikolić, dipl. ing., iz DHMZ-a.

2021.

Prognoze za sljedeće sezone i mjesece ne nude ništa novo.
I dalje je povećana vjerojatnost nastavka iznadprosječno toplog razdoblja. Nadajmo se samo malo manje ekstremnog od dosadašnjeg, posebice tijekom prosinca, koji je u većini Hrvatske bio "vrlo topao", ponegdje i "ekstremno topao", samo rijetko i "topao".

Naravno, riječ je o dugoročnoj prognozi koja je još uvijek prilično "izazovna", napose za prognozu količina oborine, koju stoga ovdje i ne spominjem.
Premda pogreške kod pozitivnog/negativnog odstupanja od prosječne mjesečne temperature zraka, a pogotovo sezonske - nisu česte, ne smije se zanemariti njihova mogućnost, posebice u hladnom dijelu godine. Stoga je najbolje pratiti kratkoročne vremenske prognoze svakodnevno dostupne na mnogobrojnim medijskim pratformama HRT-a, uključujući i HRT METEO aplikaciju.

Iako je vjerojatniji suficit,
bio nam topline gdjekad i deficit,
valja nam sljedećih mjeseci prezimit',
a kako je krenulo - čak i "preživit'"...

Bili u dijaspori il' domovini,
neka nam je sretno u novoj godini,
pa makar i stresno,
samo ne potresno,
koronavirozno...

p. s. I

A osim vremenskih prilika i neprilika, 2020. godina nekima je možda zanimljiva i "pamtljiva" i po:
- prestanku rada DHMZ-a u zgradi na zagrebačkome Griču
- početku rada prvog hrvatskog Centra za klimatološka istraživanja
- nastavku tradicije hrvatskih meteofotografija u kalendaru Svjetske meteorološke organizacije
- proširenju meteoroloških informacija na teletekstu HRT-a i njihovoj "automatizaciji"
- početku emitiranja meteorološko-prometnih prognoza u "Istragama prometnih nesreća"
- prvoj meteorologinji u showu "Zvijezde pjevaju"
- nagradi Europskog meteorološkog društva
za postignuća na području meteorologije i medija
- odlasku jednog od začetnika hrvatske silvometeorologije - šumarske meteorologije
- odlasku u mirovinu legende pomorske prognoze, a i agrometeorološke prognoze - od koje je i krenulo predstavljanje prognoza na televiziji. Ispred ploče s magnetima pa do prognoze s efektima proširene stvarnosti, koja se odnedavno svakodnevno emitira u emisiji "Vrijeme" prije Dnevnika u 19 sati, a i u HRT METEO aplikaciji - prošlih mjeseci također "osvježenoj" - brži rad, detaljnije meteorološke informacije i Mjesečeve mijene...
Inače, od mnogih hvaljena animacija zimskog solsticija s efektima proširene stvarnosti vidljiva je ovdje.

p. s. II
Ako netko želi uspoređivati 2020. godinu s prošlima - detaljniji pregledi vidljivi su za godine: 2019., 2018., 2017., 2016., 2015. i 2014., a malo manje detaljni u tekstu s video zapisima u internetskom Meteo kutku HRT-a: "O nekadašnjim Silvestrovima, stajlinzima i meteoekstremima".



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!