Muškarci su otišli u mirovinu - žene o agrometeorologiji brinu

Premda su više od dva desetljeća agrometeorološku prognozu za legendarne "Plodove zemlje" pripremali samo meteorolozi - od 1. siječnja 2021. godine ponovno - žene vladaju! Baš kao što je bilo na počecima predstavljanja vremenske prognoze u emisiji za poljoprivrednike. Od dr. sc. Vesne Jurčec i mr. sc. Edite Lončar do današnje Ivane Čavlina Tomašević, dipl. ing. i Petre Sviličić, mag. phys.-geophys. Sve meteorologinje DHMZ-a, s diplomom zagrebačkog PMF-a.

I dok se o povijesti meteorologije, pa i agrometeorologije na HRT-u odavno mnogo toga zna, kao i o meteorologinjama i meteorolozima DHMZ-a koji su već desetljećima suradnici HRT-a, povodom Međunarodnog dana žena red je barem malo detaljnije upoznati i agrometeorologinje, koje su nakon umirovljenja najprije mr. sc. Dražena Kaučića, pa potkraj prošle godine i Marka Vučetića, dipl. ing. - ostale na "vjetrometini" pripreme tjedne agrometeorološke prognoze u "Plodovima zemlje". Budući da su diplomirale na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a ne na Agronomskom fakultetu, dodatne spoznaje potrebne za pripremu agrometeorološke prognoze crpe iz komunikacije s mnogobrojnim poljoprivrednicima. 

Inače, trenutačno na preddiplomskom studiju geofizike na PMF-u studira samo 55 studenata, od toga 30 studentica, budućih geofizičarki, a na diplomskom studiju fizike - geofizike ima 15 studentica, od ukupno 26 upisanih. Pritom je 11 studentica na "Meteorologiji i fizičkoj oceanografiji", a na već gotovo godinu dana zbog potresa iznimno spominjanoj "Seizmologiji i fizici čvrste Zemlje" trenutačno ima samo 4 studentice.

O Osječanki Ivani, "neblacima" i kakaduima, ali i voćarima, cvjećarima...

Ivana Čavlina Tomašević, dipl. ing., odnedavno je voditeljica Odjela za agrometeorološke informacije u Službi za agrometeorologiju Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a, te posljednjih godina priprema doktorsku disertaciju, zbog koje je čak dio života provela u Australiji, a zanimljivo je spomenuti i da se bavi volontiranjem. Suradnju s HRT-om počela je s agrometeorološkom prognozom u "Plodovima zemlje" 3. svibnja 2015. godine, a nastavila u srpnju te godine i u "Regionalnom dnevniku". 

Evo što o sebi sama kaže: "Iako živim u Zagrebu, često ističem da sam prava Slavonka. Rođena sam Osječanka, obitelj Tomašević potječe iz mjesta Brestovac pokraj Požege, a s mamine strane iz sela Drenje pokraj Đakova. Udala sam se u obitelj Čavlina iz Tovarnika kod Vukovara, tako da zaista mogu reći da imam sve obiteljske veze i porijeklo iz naše lijepe ravnice. Djetinstvo i školske dane provela sam u "Gradu na Dravi" te u Požegi kod bake i djeda, tako da me za Osijek i Zlatnu dolinu vežu najljepše uspomene.

Odmalena fascinirano promatram oblake ili ‘neblake’, kako sam ih tada uporno zvala. Želja da postanem meteorolog javila se već u osnovnoj školi. Tada sam, doduše, možda i više bila zaljubljena u astronomiju, ali malo po malo, uz pokoji film o olujama, uraganima i tornadima, odlučila sam se na studij meteorologije na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Dr. sc. Višnjica Vučetić iz Službe za agrometeorologiju mi je tijekom izrade diplomske radnje za cijeli život prenijela ljubav prema ovoj grani meteorologije koja se bavi utjecajem meteoroloških prilika i pojava na biljke i životinje.

Iako mi je diplomski rad, pa sada i doktorski istraživački rad vezan uz meteorologiju povezanu s požarima, za potrebe HRT emisije "Plodovi zemlje" brzo se ‘prebacim’ na izradu srednjoročne prognoze od 3 do 10 dana unaprijed. No kako sam po struci meteorolog, a ne agronom, pri pripremi priloga nastojim telefonski porazgovarati sa što više poljoprivrednika koji uzgajaju voće, povrće, cvijeće, masline, ratarske kulture... Uvijek želim provjeriti kako je vrijeme u prethodnom razdoblju utjecalo na njihove biljke te kakvo bi im vrijeme odgovaralo u idućim danima. Ponekad s njima mogu porazgovarati tek kasno navečer jer njihova ‘tvornica na otvorenom’ zahtijeva cjelodnevni angažman. Jedan poljoprivrednik i stočar iz okolice Đakova doslovno radi od 5 ujutro do 23h navečer, svaki dan. Cvjećari s područja Županje pak tijekom ljeta zasjenjuju cvijeće da mu uspore rast, a u jesen po cijelu noć lože drva i štite cvijeće od hladnoće kako bi bilo u cvatu točno tjedan dana pred blagdan Svih Svetih… Puno je fascinantnih ljudi čiji sam rad upoznala pripremajući priloge za "Plodove zemlje". I na tome sam im iznimno zahvalna. Puno sam naučila od poljoprivrednika, a sretna sam da im iz "prve ruke" mogu reći prognozu za iduće razdoblje, a i potvrditi nekakav ekstrem koji su sami uočili u prirodi. Tako uzajamno učimo, a meteorološka informacija se odmah primijenjuje i time dobiva na vrijednosti.

U svom procesu učenja moram spomenuti i sada već umirovljene kolege Marka Vučetića, dipl. ing. i mr. sc. Dražena Kaučića, koji su dugi niz godina osim rada u DHMZ-u bili i suradnici HRT-a. Imala sam čast prve godine rada provesti uz njih. Zahvalna sam što su vjerovali u mene, usmjerili me i puno toga naučili o agrometeorologiji.

Još jedna poslovno-privatna zanimljivost o meni je da sam Cotutelle doktorski student. To znači da doktorsko istraživanje radim na dva sveučilišta – Sveučilištu Zagreb i Macquarie Sveučilištu u Sydneyu. Nakon što sam dobila stipendiju i upisala ovaj doktorski program, suprug i ja smo se uputili na jednogodišnji boravak u daleku zemlju. Osim u Sydneyu, Macquarie Sveučilište mi je osiguralo i boravak u Tasmaniji, državi - otoku južno od kontinenta, gdje sam bila u regionalnom uredu njihovog meteorološkog zavoda zaduženog za Tasmaniju i Antarktiku. U Tasmaniji, kao i Hrvatskoj, ljeti postoji velika opasnost od požara raslinja i upravo će jedan njihov požar iz siječnja 2013. biti dio mog istraživanja. Osim o požarima, puno sam naučila i o načinu života druželjubivih, ljubaznih i nesebičnih Australaca. Oni su na svakom koraku spremni pomoći, pa čak i kada ih ne zatražite. Jako cijene prirodu i životinje. Fascinirala me njihova smirenost po pitanju onih opasnih i otrovnih. No, vrlo brzo sam se i sama navikla živjeti u gradu s velikim paucima, još većim gušterima te jatima vrlo glasnih kakadua, šarenih papiga i velikih ptica ibisa.

Za kraj bih voljela spomenuti još nešto što mi je u privatnom životu vrlo važno i ispunjavajuće, a to je volonterski rad zajedno s mojom mamom Mandicom, koja je predsjednica istoimene udruge. Udruga se bavi spašavanjem maca na području Osijeka i šire okolice, no često pomaže i druge životinje te ljude slabijeg imovinskog stanja. Prošle godine osvojila je i nagradu za svoj rad, te sam iznimno ponosna na nju. Zanimljivo je da mene mace pronađu gdje god da idem, pa tako i za vrijeme snimanja ispred zgrade HRT-a na Prisavlju. Jednom prilikom maca je u sred priloga ušetala u kadar, a zatim se motala oko mojih nogu. Na snimanju na otvorenom je i inače uvijek zanimljivo, i ljeti i zimi, i s vjetrom i uz nesnosnu vrućinu, ali u tome je i čar naše agrometeorološke prognoze u "Plodovima zemlje.", rekla je Ivana i otišla pripremati doktorat...

O Karlovčanki Petri - od ljubavi prema prirodi preko srednje meteorološke do prognoze agrometeorološke...

Petra Sviličić, mag. phys.- geophys., također radi u Službi za agrometeorologiju Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a. Njezina je suradnja s HRT-om počela prvom agrometeorološkom prognozom u Regionalnom dnevniku, 12. kolovoza 2015. godine, a od 8. srpnja 2018. proširila se i na "Plodove zemlje". Prilično je aktivna i u Hrvatskom agrometeorološkom društvu, a i u svom OPG-u, gdje stečena znanja primijenjuje u praksi, učeći i svoju djecu ljubavi prema prirodi: "Prije nekoliko dana zaustavila sam auto na zebri i ugledala svoju nastavnicu iz osnovne škole koja mi je predavala prirodu, biologiju i kemiju kako prelazi cestu. I kažem svojoj kćeri: "Vidi ovu tetu. Ona me u školi naučila što znači voljeti prirodu i zašto i kako ju moramo čuvati. Nadam se da ćeš i ti imati jednu takvu učiteljicu kad narasteš."

Zbog nje sam i upisala drugu generaciju meteoroloških tehničara u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu. Imala sam sreće da je njezina imenjakinja još u prvom razredu srednje nastavila na njezinoj ostavštini i utkala meteorologiju u svaki dio moga bića, jer pri upisu na fakultet za mene nije bilo drugog izbora. Preko Fizike na PMF-u do Geofizike i diplome meteorologa nakon puno truda i odricanja. I u nijednom trenutku nisam požalila, jer sve je sjelo na svoje mjesto kada sam dospjela u "ruke" dr. sc. Višnjice Vučetić koja mi je prenijela svoju ljubav prema agrometeorologiji i svim njezinim aspektima koji mogu pozitivno utjecati na društvo.

Zapravo je dolazak u Službu za agrometeorologiju bio i logičan slijed događaja za mene, jer sam odrasla na selu u dodiru s poljoprivredom, a i sada živim na rubu grada na OPG-u u zelenilu s pogledom na rijeku i moja djeca imaju privilegiju jesti domaću hranu i biti u prirodi u kojoj i uživaju. I to je za mene neprocjenjivo.

Nedavno sam se vratila na posao nakon duže pauze puna motivacije i želje za radom. Nadam se da ćemo kolegica Ivana i ja uspješno nastaviti naslijeđe koje su nam ostavili stariji kolege i da ćemo opravdati povjerenje koje nam je dano.", odgovorila je sažeto Petra i nastavila brinuti o svoje tri djevojčice, OPG-u, doktorskoj disertaciji, agrometeorološkoj prognozi za sljedeće "Plodove zemlje"...