Studeni djelomično opravdao ime. Je li to možda najava i hladnije zime?

"Ljudi moji, pa je li to moguće?!", možda bi ponovno komentirao, ali ne zbog nogometne, nego meteorološke "utakmice" odigrane u studenome, već skoro 20 godina preminuli Mladen Delić, legenda HRT-a i hrvatskog sportskog novinarstva. Hoće li takvih komentara biti i nakon zime?

Studeni ponegdje hladniji nakon čak 16 toplijih mjeseci

Srednja mjesečna temperatura zraka u studenom je u većini sjevernijih krajeva Hrvatske bila niža od prosječne, što se nije dogodilo mjesecima. Barem prema trenutačnim neslužbenim analizama koje će sljedećih dana potvrditi ili osporiti klimatolozi DHMZ-a. Posljednji barem ponegdje u Hrvatskoj barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je lipanj 2023. u Makarskoj, a u sjevernim kopnenim krajevima svibanj pretprošle godine!? Unatoč dugoročnim prognozama koje su mjesecima davale 60 do 70 % vjerojatnosti da će srednja mjesečna temperatura zraka u studenom biti barem malo viša od višegodišnjeg srednjaka. Istodobno se ostvarila podjednaka vjerojatnost barem malo toplijeg studenog u južnijim hrvatskim krajevima, posebice na Jadranu.

Možda će nekima biti zanimljiva spoznaja kako je posljednji hladniji studeni od ovogodišnjeg u Zagrebu i Osijeku bio 2011. godine te prije njega u ovom stoljeću još samo 2007. i 2001. godine?! Štoviše, kad se pogledaju svi studeni u povijesti mjerenja sadašnje postaje Zagreb Maksimir - ovogodišnji studeni je na 26. mjestu u nizu najhladnijih od 1949. godine. U Osijeku je pak na 35. mjestu najhladnijih od 1899. godine!

Stoga ne treba čuditi ni spoznaja kako je srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg studenoga u Zagrebu i Osijeku niža ne samo od posljednjeg službenog tridesetogodišnjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine, nego i od hladnijeg prošlog razdoblja - od 1961. do 1990. godine.

Na Zavižanu i većini Jadrana topliji studeni od prosječnog

U Gospiću, primjerice, hladniji ovogodišnji studeni od prosječnog manji je raritet nego u Zagrebu i Osijeku, a na nedalekom mu Zavižanu studeni je bio topliji od prosjeka. Čak i više nego na mnogobrojnim meteorološkim postajama DHMZ-a na Jadranu. Istina, bio je hladniji nego posljednjih 5 godina, ali još uvijek na "pristojnom" 22. mjestu najtoplijih od 1953. godine, od kad postoje službena mjerenja.

Uglavnom manjak oborine u studenome, u Dubrovniku čak blizu rekorda

Ukupna mjesečna količina oborine u studenom u većini je krajeva manja od prosječne, osim samo ponegdje, primjerice u istočnoj Hrvatskoj, gdje je mjestimice zabilježeno više od uobičajenoga. Veća negativna odstupanja bila su na Jadranu. U Rijeci, primjerice, ovaj je studeni 9. u nizu "najsuših", a u Dubrovniku je pak manja ukupna mjesečna količina oborine od ovogodišnjeg studenoga bila samo 2015. i 2020. godine!?

Jesen toplija i pretežno kišovitija od prosječne

Za razliku od studenoga, ukupna sezonska količina oborine u većini je Hrvatske veća od prosječne, i to ponajviše zbog rujna, ponegdje i listopada. No, ima i iznimaka, primjerice u Splitu, gdje je ove jeseni bilo malo manje oborine nego što je uobičajeno posljednjih desetljeća.

Premda nisu posvuda za studeni, dugoročni izračuni za sezonu pokazali su se točnim. Jesen - zbog jednostavnosti računanja razdoblje od 1. rujna do 30. studenoga - diljem Hrvatske je bila toplija od prosječne. Srednja sezonska temperatura zraka većinom je bila za oko 1 °C viša od višegodišnjeg srednjaka iz razdoblja od 1991. do 2020. godina. Barem prema trenutačnim preliminarnim analizama. Koliko je to toplije od prošlog klimatološkog razdoblja može se vidjeti u tekstu:

Pritom je, kao i kod količine oborine za studeni, Dubrovnik među "iznimnija" i po srednjoj sezonskoj temperaturi zraka, koja je 6. na popisu najviših na toj postaji. "Ne'š ti čuda" - više su bile samo nedavno, u ovom stoljeću.

2024. rekordno topla!?

I na ostalim meteorološkim postajama jesen je bila toplija od prosječne i dodatno pridonijela vrlo vjerojatno, gotovo pa sigurno, rekordno toploj ovoj godini. Čak i kad bi vrijednosti srednje prosinačke temperature zraka bile jednake dosadašnjim rekordno niskim u povijesti, za što postoji iznimno mala, pa čak i zanemarivo mala vjerojatnost - srednja godišnja temperatura zraka ove godine bila bi najviša u dosadašnjoj povijesti mjerenja. Osim možda ponegdje - 2. najviša, kao primjerice u Zagrebu i Gospiću, ali samo kad bi srednja prosinačka temperatura zraka bila -3,3 °C, odnosno -5,6 °C!? Sjeća li se tko kad se neka podjednaka posljednjih put dogodila?

Hoće li biti zime tijekom zime?

Gledajući aktualne prognoze za sljedeća četiri tjedna, kao i dugoročnija predviđanja za prosinac - sve je moguće. Ne treba čuditi ni ako prosinac završi kao studeni - u južnijim krajevima oko prosjeka ili malo topliji, u sjevernijim hladniji od prosječnog. Naime, prognoze pozitivnog odstupanja od prosjeka također su, kao što su bile za studeni, postojane još od lipnja, ali uz različite vjerojatnosti ostvarivanja prognoze za veći dio kontinentalne Hrvatske - od 50 do 80 %.

Već mjesecima u kontinentalnom dijelu Hrvatske djeluje još veća vjerojatnost izostanka znatnije iznadprosječne topline u siječnju, ali ostvarenje i tih prognoza tek trebamo doživjeti. Ostvare li se - to još uvijek ne znači da će srednja sezonska temperatura zraka sljedeće zime biti niža od prosječne - jer ju može "podići" vjerojatno iznadprosječno topla veljača.

Možda je zanimljiva spoznaja kako je posljednja barem ponegdje u Hrvatskoj i barem malo hladnija zima od prosječne bila ona koja je trajala od prosinca 2018. do veljače 2019. godine- i to zbog malog negativnog odstupanja srednje sezonske temperature zraka u Komiži. U većini Hrvatske posljednja hladnija bila je 2016./2017.

Kako god, mogućnosti su razne, kao i prognostički izračuni različitih računalnih modela atmosfere koji uključuju međudjelovanje zraka, kopna i oceana u ovo doba globalnog zatopljenja, u kojem je meteoroloških ekstrema napretek. Službenu, trenutačno najvjerojatniju prognozu za zimu uskoro će objaviti stručnjaci DHMZ-a.

A tko ne vjeruje tim prognozama, može potražiti nadu u statistici. Ali je neće naći. Statističke analize povezanosti studenoga i zime pokazuju slabu korelaciju pa nema znanstvenog opravdanja "prognozirati" nakon hladnog/toplog studenog hladnu/toplu zimu, ni bilo koju drugu kombinaciju.

Također nema znanstvene utemeljenosti, ali je možda nekima zanimljiva jedna od mnogobrojnih izreka -"prognoza" iz pučkog vremenoslovlja prema kojoj, ako Božić pada u srijedu, kao ove godine - slijedi oštra zima?! "Ljudi moji, pa je li to moguće?"

Slijedom svega, koliko god bile "atraktivne", od mnogih od davnina silno željene i čitane - dugoročne prognoze imaju još puno prostora za napredak... Stoga su dobro došli novi studenti s novim znanstvenim spoznajama, posebice na Prirodoslovno-matematičke fakultete Sveučilišta u Zagrebu i Splitu...

I naravno, praćenje svakodnevno aktualnih analizama  i prognoza školovanih i iskusnih stručnjaka DHMZ-a na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a, uključujući i nedavno "osvježenu" aplikaciju HRT METEO.