Nakon rijetke hladnoće pa vrućine - evo nam svibanjske razmjerne topline

Premda će pojedinačna sjećanja o svibnju i proljeću biti kojekakva, statistika je neprijeporna - iza nas je još jedan u većini Hrvatske razmjerno topao i mjesec i sezona.

Svibanj većinom razmjerno topao, ali oborinski nejednolik

Ovogodišnji svibanj bio je izvrstan primjer proljetne prevrtljivosti vremena, ne samo zbog izmjene sušnih i kišnih razdoblja, nego i zbog velike razlike u temperaturi zraka - imali smo i hladnoće i vrućine kao rijetko kada u svibnju.

Pritom je srednja temperatura zraka prva tri svibanjska tjedna u većini Hrvatske bila niža od prosječne za to doba godine, a posljednjih desetak dana bilo je pak znatno toplije od prosjeka. Detaljnije analize vjerojatno će pokazati kako je ponegdje bilo i iznimno.

Uostalom, na mnogim meteorološkim postajama DHMZ-a izmjerene su ne samo rekordno visoke vrijednosti temperature zraka na pojedine dane, nego ponegdje i ekstremne vrijednosti za cijeli svibanj - primjerice u Imotskom, Pargu pokraj Čabra, Rabu, Sinju i Omišlju, gdje su čak dva uzastopna dana bila rekordno topla za svibanj.

U Rijeci je pak 31,4 °C 24. svibnja najviša temperatura zraka izmjerena tako rano u godini.

I kako to u statistici biva - na kraju je srednja temperatura zraka cijelog mjeseca u većini hrvatskih krajeva barem malo viša od prosječne. Štoviše, u Splitu je ovaj svibanj 15. u nizu najtoplijih, u Rijeci i Zagrebu 14., a u Dubrovniku čak 7. najtopliji!?

Prema ukupnoj količini oborine u svibnju je bilo od mjestimičnog manjka u odnosu na mjesečni prosjek, primjerice u Šibeniku, Komiži i osobito Dubrovniku - do zamjetnijeg viška, primjerice u Poreču, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu. Pritom valja podsjetiti i kako smo imali i snijega.

Proljetni "višak" topline, uglavnom "manjak" oborine

Nakon takvog svibnja, te "normalno" i "toplog" ožujka i travnja, koji je na Jadranu i područjima uz njega većinom bio i "vrlo topao" - i srednja proljetna temperatura zraka diljem Hrvatske je viša od prosječne.

Nekome malo odstupanje od 1 do 2 °C za sezonu je veliko što potvrđuje spoznaja o 6. najtoplijem proljeću u Zagrebu od sredine prošlog stoljeća, kad su u Maksimiru počela mjerenja, te pogotovo zna li se kako je u Splitu srednja temperatura zraka od 1. ožujka do 31. svibnja 5. u nizu najviših za to razdoblje, u Dubrovniku 3. najviša, a u Rijeci čak 2. - odmah iza rekordne 2007. godine.

Rijeka, te pogotovo Split i Dubrovnik su visoko na popisu i najmanjih sezonskih količina oborine u razdoblju od ožujka do svibnja. Rijeka na 7. mjestu, a Split i Dubrovnik čak na 3.
Manjak oborine tijekom proljeća zabilježen je na mnogim meteorološkim postajama, ali ne i u Zagrebu, gdje je ovo proljeće 27. na popisu najkišovitijih, od ukupno 78, koliko se u Maksimiru mjerila količina oborine.

Od siječnja do svibnja - "višak" i topline i oborine

Na još je višem mjestu - 13. - zagrebačka ovogodišnja količina oborine od siječnja do svibnja. Manji višak u odnosu na prosjek bilježi se u većini hrvatskih krajeva, i to ponajviše zbog siječnja i veljače.

No, znatno je veće odstupanje od prosječne temperature zraka dosadašnjeg dijela godine. Od 1. siječnja do 31. svibnja srednja temperatura zraka u Osijeku je 9. na popisu najviših (podaci postoje od 1900. godine), u Zagrebu 5. najviša, Gospiću i Rijeci 4., Splitu 3., a u Dubrovniku je toplijih prvih pet mjeseci bilo samo rekordno tople 2024. godine.

Ljeto, jesen?

Sljedeći mjeseci to će pozitivno odstupanje temperature vrlo vjerojatno još povećati jer je prilično velika vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog ljeta. Stručnjaci DHMZ-a su tradicionalno potkraj svibnja objavili dugoročnu prognozu za ljeto i u njoj prognozirali kako u svakom ljetnom mjesecu postoji velika vjerojatnost za srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od prosjeka, a veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature u odnosu na prosječnu moguće je osobito u srpnju.

I još detaljnije dodaju: "Međutim, ni na mjesečnoj ni na sezonskoj skali ne možemo prognozirati pojavu, duljinu, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, iako je velika vjerojatnost da će ih tijekom sezone biti.

Stoga, kao što je uobičajeno, stoji preporuka praćenja DHMZ-ove vremenske prognoze za kraće vremensko razdoblje (nekoliko dana unaprijed) koje će, bude li potrebno, sadržavati i upozorenje na toplinske valove. Iako se predviđa toplije od prosjeka, svakako su mogući i kratkotrajni prodori hladnog zraka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.

Što se količine oborine tiče, prognoziranje je mnogo složenije od prognoziranja temperature, osobito na sezonskoj skali, stoga je i pouzdanost prognoze količine oborine manja.

Za ljeto koje je pred nama ukupna sezonska količina oborine očekuje se u većem dijelu zemlje uglavnom manja od višegodišnjeg prosjeka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Manjak oborine, moguće i znatniji s obzirom na mjesečni srednjak izgledan je u većini krajeva u srpnju. S druge strane, u lipnju postoji signal za ukupnu mjesečnu količinu kiše ponegdje oko prosjeka, lokalno moguće i veću.

Obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora, temperatura mora, …) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu tijekom ljeta. Naime, ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, a ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju – i do nekoliko tjedana. I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta, osobito grmljavinskih nevremena, valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave.", prognoziraju i komentiraju stručnjaci DHMZ-a.

Naravno, te kratkoročne i srednjoročne vremenske prognoze, kao i upozorenja svakodnevno su dostupna i u aplikaciji HRT METEO.

A ni najnovije dugoročne prognoze za jesen, kao ni one starije, ne ulijevaju optimizam ljubiteljima dugotrajne hladnoće...