Kišovitost rujna je neprijeporna, ali je iznadprosječna toplina nekima sporna

I dok je kišovitost rujna svima neprijeporna, iznadprosječna toplina ipak je nekima sporna. A i cijela jesen mogla bi bit' kontradiktorna. U većini Hrvatske i ne baš odviše komforna.

Rujanska iznadprosječna toplina...

Prošli svježi dani, ujutro čak i prohladni, s mjestimice prvim mrazom nakon jeseni, kao i za sredinu rujna neuobičajena, ponegdje čak i rekordna hladnoća, vjerojatno su barem neke naveli da pomisle kako je ovaj rujan hladniji od prosječnog. A nije! Dapače. Barem prema neslužbenim preliminarnim analizama trenutačno dostupnih podataka sa službenih meteoroloških postaja, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a.

Topli dani u drugom dijelu mjeseca, uz čak poneki dnevni rekord, te još više iznaprosječno topao, čak vruć početak mjeseca, s također ponekim novim dnevnim rekordom - pridonijeli su pozitivnom odstupanju od prosječne srednje mjesečne temperature zraka. I to za često 1 do 2 °C! Štoviše, u Dubrovniku je ovo vjerojatno bio 12. najtopliji rujan u povijesti mjerenja!? U zagrebačkom Maksimiru 13. najtopliji, Osijeku 17., te samo malo "blaži" u Rijeci 22., Splitu 26. i Gospiću 29. u nizu najviših vrijednosti srednje rujanske temperature zraka.

Naravno, tome je pridonijela i večernja "toplina" - važna za srednju dnevnu temperaturu zraka, koja je prema davnim standardima prosjek od vrijednosti temperature zraka u 7 sati, 14 sati i dvostruke vrijednosti temperature zraka u 21 sat. Tijekom ljetnog računanja vremena termini mjerenja su sat kasnije. No, i bez tog nekima složenog i neuobičajenog izračuna - i srednja najniža dnevna temperatura zraka, i srednja najviša dnevna temperatura zraka gotovo je posvuda viša od prosjeka.

... a i kišovitost!

Ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske bila veća od prosječne. Štoviše, u Dubrovniku, primjerice, tijekom 8 kišnih dana izmjereno je 335 litara kiše po četvornome mjestu, barem prema još neslužbenim podacima. To će vrlo vjerojatno biti 2. najveća ukupna rujanska količina oborine u povijesti mjeranja, odmah iza rekordno kišovitog rujna 2014. godine, s gotovo 363 litre. Pritom su čak 3 dana nadmašeni dosadašnji dnevni rekordi, ali srećom, ne i rekordna dnevna količina oborine u rujnu, kao što se, primjerice, dogodilo na Zavižanu, vjerojatno i još ponegdje.

Od siječnja do rujna rekordno toplo, većinom i kišovito

I ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2024. godine u mnogim je krajevima veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. No, u Osijeku, primjerice, još uvijek postoji mali manjak.

No, posvuda je temperaturni "višak" u odnosu na prosjek. I to kakav!? Srednja temperatura zraka od 1. 1. do 30. 9. 2024. godine diljem Hrvatske rekordno je visoka. I to viša od dosadašnjeg rekorda većinom za oko 1 °C, ponegdje i više - što je za devetomjesečni srednjak velika razlika. Stoga je još vjerojatnije nego prije da će ova godina biti među najtoplijim u povijesti mjerenja. Inače, do sada je najtoplijih prvih 9 mjeseci u godini bilo u nekim dijelovima Hrvatske 2007. godine, u nekim pak 2018., pa i 2023. godine.

U listopadu nastavak niza?!

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - mjeseci u nastavku godine nastavit će dosadašnji dugotrajni niz barem malo toplijih od prosječnih. Posljednji u većini Hrvatske hladniji mjesec bio je travanj 2023.!?

No, kao i do sada - to ne znači da neće biti i hladnijih razdoblja. Dapače. Prvo već sljedećih dana, kad će i kiša ponovno ponegdje biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura... Naravno, detaljnije i pouzdanije vremenska prognoze slijede u mnogobrojnim emisijama i prilozima s meteorološkom tematikom na medijskim platformama HRT-a, uključujući i nedavno "osvježenu" aplikaciju HRT METEO.