2022., Silvestrovo, 2023.

Iza nas je još jedna godina ne samo iznadprosječno topla, nego u većini Hrvatske čak ekstremna.
Rekordno topla!
Kao ni jedna do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških instrumentalnih mjerenja, koja na nekim postajama DHMZ-a postoje još od 19. stoljeća! I pritom većinom suha, unatoč  povremenim mjestimičnim rekordnim količinama oborine pa i bujičnim i drugim poplavama.
Hoće li i 2023. biti takva?
Ne može se tvrditi, ali nam se bolje tome prilagoditi jer je uistinu teško vjerovati da će se "samo tako" prekinuti sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. A gdje je pretjerano topline, dovoljno je i razmjerno malo vlage da se dogode olujni atmosferski procesi, kao i kojekakve ekstremne meteorološke pojave...

Za navikle u internetskom Meteokutku HRT-u pročitati preliminarnu analizu nekih meteoroloških podataka prošlog mjeseca - evo najprije ponešto o prosincu, te malo detaljnije o 2022. godini, za koju je posebne analize - za HRT sada već tradicionalno - pripremio Lovro Kalin, dipl. ing. iz DHMZ-a, i to najprije detaljnije za posljednji "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija, zatim i za posebnu emisiju "Meteo 2022.", koja se može gledati i na HRT4, a bila je i unutar "Dnevnika 2" na Silvestrovo.

Prosinac kao rijetko koji, ponekad čak i rekordan

Prosinac diljem Hrvatske nije bio samo iznadprosječno topao, nego ponegdje čak i rekordan. Prema trenutačno dostupnim preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, ponovila se ekstremna srednja prosinačka temperatura zraka u Rijeci i Dubrovniku, a novi su rekordi postignuti u Pazinu, Kninu, Poreču, Rabu, Zadru, Šibeniku, Splitu, Makarskoj, Komiži pa čak i u Hvaru, gdje podaci mjerenja postoje još od 1858. godine. Ali i ponegdje i u sjevernijim krajevima, primjerice u Slavonskome Brodu. Vjerojatno i još mjestimice.

Ponegdje rekordno toplo Silvestrovo, a i Nova godina

Za razliku od prosinca, koji je ekstreman češće bio u južnijim hrvatskim krajevima - posljednji dan 2022. godine bio je po temperaturi zraka iznimniji - mnogima gotovo s proljetnim ugođajem - u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, gdje je najviša dnevna temperatura zraka bila uglavnom rekordno visoka. I to ne samo na meteorološkim postajama DHMZ-a na kojima su službena mjerenja počela sredinom 20. stoljeća, nego čak i u Osijeku i na zagrebačkome Griču, gdje se mjeriti počelo još u 19. stoljeću. Podjednako, pa čak i toplije bit će prvog dana Nove godine, koji će također u mnogim mjestima biti rekordan 1. dan siječnja.

2022. često rekordno topla, većinom suha, s novim rekordima

Premda za službene ocjene klimatologa DHMZ-a valja pričekati prikupljanje i analizu svih raspoloživih podataka, već prema trenutačno dostupnima može se tvrditi kako je srednja godišnja temperatura zraka bila među najvišima u povijesti. Štoviše, u mnogim mjestima čak i rekordna, kao primjerice u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Rijeci, Splitu, na Zavižanu... Stoga će klimatološka ocjena biti "vrlo toplo" i "ekstremno toplo".

Ukupna godišnja količina oborine, kako to već obično biva, bila je nejednolikije raspoređena pa će klimatološke ocjene vjerojatno biti od "vrlo suho" u primjerice Splitu do "normalno" u Zagrebu i Rijeci, gdje je, kao u ne baš puno mjesta, izmjereno malo više milimetara oborine (ili litara po četvornome metru) od posljednjeg klimatološkog prosjeka iz razdoblja od 1991. do 2020. godina.

Ne samo o temperaturi i oborini, nego i o drugim meteorološki važnijim događajima u 2022. godini posebne je analize pripremio Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav DHMZ-a.

Lovro Kalin, dipl. ing.: "Već početkom siječnja iznimna toplina: u Kninu su čak 22 °C, na Zavižanu 13 °C! Mnoge postaje bilježe rekorde za siječanj.

No već u nastavku mjeseca povremene snježne epizode. Snijega ima nekoliko desetaka centimetara, na snazi su brojna ograničenja. U Sinju je -11 °C, more kraj Šibenika se zaledilo.

Krajem siječnja onečišćenje atmosfere i ponegdje spektakularni crveni zalasci Sunca.

Snijega i jakog vjetra bilo je i u veljači. No ukupno uzevši zima je – u skladu s prognozama – bila razmjerno blaga.

Sredinom ožujka izraženo južno strujanje donijelo je i kod nas, kao i u veći dio Europe, velike količine saharskog pijeska.

U proljeće uobičajena olujna nevremena nisu izostala ni ove godine: u travnju u Zagorju, a u svibnju u sjevernim predjelima. Znatna je šteta posebice na plastenicima.

Početkom lipnja ponovno tuča u Zagorju, nanosi i do 70 cm.

U lipnju prvi toplinski val. U Kninu je 40 °C, najtopliji je grad u Hrvatskoj i treći u Europi. I more je već iznad 25 °C. Zbog zagrijavanja Jadrana pojavljuju se nove vrste, no zbog poremećaja planktona naše bi more općenito moglo postati siromašnije ribom.

U trećem toplinskom valu Dubrovnik i Zadar mjere 39 °C, a Rab čak 40 °C. Ljeto je svrstano u kategoriju ekstremno toplog i sušnog. Naime, suša, koja je počela još u ožujku i bila je jedna od najgorih u povijesti mjerenja. Štete su ogromne.

Jesen donosi izrazite oscilacije kišovitih i sušnih razdoblja. U rujnu pak ponegdje i ekstremne kiše. 15. rujna nevrijeme s olujnim i orkanskim vjetrom, pljuskom i tučom zahvatilo je područje od Čazme pa sve do Grubišnog Polja. Velike su štete u naseljima, a osobito u šumskim predjelima.

Bujična i urbana poplava u Rijeci 28. rujna odnijela je, nažalost, i jedan život. U seriji jakih grmljavinskih pljuskova palo je čak 288 mm kiše - najveća dnevna količina od 1948. i početka mjerenja.

U listopadu opet ponegdje rekordna toplina i suša, a u studenome novi problemi: ponovno obilna kiša i poplava u Novom Vinodolskom te u Malinskoj.

Početkom prosinca se nastavio nadoknađivati manjak oborine u odnosu na godišnji prosjek, na kopnu je bilo snijega, a na dijelu Jadrana lokalno intenzivne kiše, pa i tuče i pijavica.

Na kraju i dobre vijesti: u godini u kojoj je Državni hidrometeorološki zavod slavio 75 godina postojanja dovršava se modernizacija motriteljske mreže, s postajama na više od 400 lokacija, cijela Hrvatska napokon bit će pokrivena sa 6 novih radarskih uređaja, a Jadran s 5 meteorološko oceanografskih plutača.

A došlo je i priznanje za prošlost: bivša zgrada DHMZ-a na zagrebačkom Griču proglašena je prvim hrvatskim Povijesnim mjestom Europskog fizikalnog društva kao mjestom epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića, jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika.", zaključio je u svojem izboru meteoroloških događaja u Hrvatskoj Lovro Kalin, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Željni još detaljnije analize mogu pogledati i poslušati posljednju emisiju "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija, u kojoj su između rečenica Lovre Kaline "utkani" i dijelovi "Jutarnje kronike" Hrvatskog radija, kao i "Dnevnih novosti" i "Kronike dana", zatim "Dnevnika" Radio Dubrovnika i Radio Pule, te isječak iz radijske emisije "Riječi, riječi". Naravno, i pjesme Josipe Lisac, Marijana Bana, Akija i Jasne Zlokić, Fali V, Eurythmics-a i Mission-a te dijelovi Vivaldijevih "Četiri godišnja doba".

Nastavak zime možda i bez prave zime?!

Najnoviji prognostički izračuni za nastavak zime - siječanj i veljaču - u Hrvatskoj i bližoj okolici sve manje su optimistični za one željne dugotrajnije hladnoće i snijega, ali naravno, promjene su još moguće, posebice kod dugoročnih prognoza.

Ono što je (gotovo) sigurno - od srijede nam neće biti tako rekordno toplo kao što je bilo potkraj prošle godine i početkom ove. Štoviše, u sljedećem tjednu vrlo vjerojatno će se barem neki u hrvatskim kontinentalnim krajevima suočiti s temperaturnim "minusima", uglavnom jutarnjim. A dolaskom hladnijeg vremena povećava se i vjerojatnost snijega, osobito u gorju, i to možda već potkraj sljedećeg vikenda?! Naravno, pouzdanije i detaljnije prognoze tek slijede.

Ni proljeće vjerojatno hladno biti neće?!

Trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - također ne upućuju na dugotrajno razdoblje proljeću neuobičajene hladnoće, koje bi pridonijelo da srednja sezonska temperatura zraka bude niža od prosječne. No, za nevolje, posebice poljoprivrednicima i voćarima, dovoljan je i neki kasniji mraz, pa makar i ne bio odviše jak. Uostalom, to i ne bi smjelo biti iznenađenje, s obzirom da su razmjerno rijetke godine bez takvih nemilih događaja koje je teško izbjeći, unatoč primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza.

2023. još jedna iznadprosječna?!

S proljetnim mrazom ili bez njega teško je vjerovati da 2023. godina neće nastaviti ovaj sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina, ne samo uz odnosu na one iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.
Valja nam se tome prilagoditi, kao i nastavkom kojekakvih meteoroloških ekstrema, sasvim "normalnih" u ovako odviše zagrijanoj atmosferi.
Klima nam se "klima".
Priroda teži ravnoteži.
I u toj težnji povremeno - na žalost, ne baš rijetko - postiže nove ekstremne vrijednosti - i "pozitivne" i "negativne" - gotovo svih meteoroloških elemenata, ne samo ovdje najčešće spominjane temperature zraka, nego i posebice oborine, koja je još manje pouzdana za prognozu pa njezino odstupanje od prosječnih vrijednosti nije ni spominjano.

Premda bismo mogli pomisliti i očekivati kako se u više od 100 godina dugoj povijesti službenih instrumentalnih mjerenja već dogodilo sve što se moglo dogoditi. No, želje, nade i očekivanja su često jedno, a "stvarnost nešto potpuno drukčije"...