O prošlim i budućim mjesecima, ali i medvjedima, slavujima...

01:20 / 01.02.2022.

Autor: Zoran Vakula

odstupanje siječanjske temperature od prosječne u Splitu

odstupanje siječanjske temperature od prosječne u Splitu

Foto: DHMZ/HTV / HRT

Kao i prosinac - i siječanj je u Hrvatskoj bio barem malo topliji od prosječnoga, ali uz znatno manje oborine. Znatnije promjene gotovo sigurno neće biti ni u bližoj budućnosti, a prema trenutačno važećim prognozama - vjerojatno ni u daljoj. Ali naravno, riječ je o dugoročnijih prognozama koje su manje pouzdane od onih za tjedan dana unaprijed, koje se mogu naći na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a...

Siječanj: temperaturno "normalan", ponegdje i "topao"; te većinom "vrlo suh" i "suh"

Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka diljem je Hrvatske bila barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali unatoč ponegdje čak i rekordno toplih prvih 6 dana siječnja - ne i odviše - u većini krajeva od 0,1 °C do 1 °C, a u sjevernima i do 2 °C viša od prosjeka. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom "normalno" te vjerojatno samo ponegdje "toplo".

Ukupna siječanjska količina oborine posvuda je manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali i ponegdje u istočnoj Hrvatskoj i Podravini. U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjerili su samo 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku još manje - samo 8 litara. 9 mm je izmjereno u Pazinu i Makarskoj, na splitskom Marjanu 7, a u Hvaru samo 3 litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom "vrlo suho" i "suho", a samo ponegdje "normalno", kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske.

Prosinac - siječanj: višak topline, većinom manjak oborine

Srećom za mnoge,"kišan" i "normalan" prosinac djelomično je ublažio dosadašnji većinski manjak oborine ove zime, kojoj samo neko dugotrajnije hladno razdoblje u veljači može "oteti" ocjenu razmjerno tople. Naime, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini je krajeva od 0,5 °C do 2 °C viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca. Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno - postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed.

Proljeće, ljeto...

Stoga se ne može jamčiti, ali se može s umjerenom do velikom vjerojatnosti prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja.

Premda nesavršene, i unatoč napretku posljednjih desetljeća - još daleko od idealnih - takve znanstveno utemeljene prognoze pouzdanije su od onih "starinskih", temeljenih na izrekama, narodnim "mudrostima" i kojekakvim "prorocima", među koje se može ubrojiti i u mnogim svjetskim medijima osobito početkom veljače puno spominjani svizac Phil iz Punxsutawneyja u Pennsylvaniji.

"Naš" medo k'o svjetski znani svizac

Philovu "prognozu" o nastavku zime u SAD-u ili dolasku proljeća neki će, već uobičajeno, pokušati primijeniti i na druge krajeve svijeta, zaboravljajući pritom da u njima postoje "meteorolozi" iz životinjskog svijeta - medijski manje "razvikani". U Hrvatskoj i okolici, primjerice, slavuji, mušice, jazavci, medvjedi...

„Na Svečnicu medved ide z luknje glet:
Če je vuni lepo, se još globle zakopa.“

„Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje,
toliko poslije mukne, jer studen nastupi.“

„Ako na Svijećnicu lete mušice,
poslije ćeš nositi rukavice.“

„Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme,
tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime;
ako sunce grije
još veće zima nastupljuje.“

samo su neke od narodnih izreka koje je od zaborava sačuvao i objavio u knjizi "Pučko vremenoslovlje" pokojni mr. sc. Milan Sijerković - jedan od naših legendarnih meteorologa. Osim izreka koje se temelje na ponašanjima životinja, zapisao je i znanstveno analizirao i one koje su ljudi osmislili pamteći vrijeme na pojedine crkvene blagdane. Premda samo rijetke od njih imaju i znanstvenu opravdanost, zanimljivo ih je znati i uspoređivati s aktualnim vremenom. Primjerice, u ovome tjednu:

"Kandelora,
zima fora,
a za njom gre sveti Blaž,
koji govori da je laž,
a za njim gre sveta Kristina,
koja govori da je istina"

te

"Sveta Agata snigom bogata."

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!