O studenom, jeseni i godini, naravno - i o zimi, hladnoći i toplini

Tijekom posljednjih dana studenoga - s većinom malo ili nimalo vedrine, povremene oborine i uz temperaturu zraka sasvim primjerenu dobu godine - vjerojatno je barem poneko već zaboravio kako nam je sve donedavno bilo iznadprosječno toplo. I to koliko!? Manje studeni, a više cijela jesen, te pogotovo dosadašnji dio godine. I prema najnovijim prognozama za cijelu zimu povećana je vjerojatnost njezine barem prosječne temperature zraka, vjerojatnije čak malo više. No, poneki bi mjesec u barem dijelu Hrvatske mogao biti i hladniji, osobito siječanj.

Studeni nije bio studen, ali ponegdje je vrlo kišan

Za ovogodišnji studeni ne mogu se primijeniti oni poznati stihovi Matije Antuna Reljkovića: "Studenom od tuda je ime, jer studeno on navišća vrime." Temperaturni "minusi" bili su rijetki, u mnogim su mjestima čak i izostali. Srednja mjesečna temperatura zraka, prema još neslužbenim podacima koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, posvuda je bila 1 do 2 °C viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti pa će službene ocjene klimatologa vjerojatno biti od "normalan" do "topao", ponegdje vjerojatno i "vrlo topao". Pritom je u većini unutrašnjosti više odstupala srednja najniža temperatura zraka, što znači da je izostalo uobičajeno noćno i ranojutarnje ohlađivanje, dok je u mnogim mjestima na Jadranu više odstupala najviša dnevna temperatura zraka - moglo bi se reći da su poslijepodneva bila zamjetnije toplija od prosječnih, u usporedbi s jutrima.

Također je možda nekima zanimljivo znati kako je ovako topao studeni rjeđi na Jadranu, nego u unutrašnjosti. U Rijeci, Splitu i Dubrovniku, primjerice, ovaj je studeni 7., 8. odnosno 12. na popisu najtoplijih, dok je u Zagrebu, primjerice, 15. po redu, na Zavižanu 19.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je uglavnom veća od prosjeka, ponegdje i znatnije, kao primjerice u Sisku, Senju, Hvar i osobito Šibeniku, ali mjestimice je oborine bilo i manje nego što je uobičajeno, kao primjerice u Pargu, u Dubrovniku i Rijeci. Stoga će klimatološke ocjene vjerojatno biti većinom "normalno" i "kišno", gdjegod i "vrlo kišno".

Jesen po temperaturi kao rijetko koja, raznolike količine oborine

I srednja jesenska temperatura zraka - ona iz razdoblja od 1. rujna do 30. studenog - diljem je Hrvatske viša od višegodišnjeg srednjaka, i to uglavnom za 1 do 2 °C, što je za sezonu zamjetnije nego za mjesec. Stoga će klimatološka ocjena vjerojatno biti većinom "vrlo toplo". Koliko to odstupa od uobičajenoga vjerojatno još više govori podatak kako je ova jesen 11. na popisu najtoplijih u Osijeku, Kninu i Dubrovniku, dok je u Gospiću 8., Splitu i Zagrebu 4., u Rijeci 3., a na Zavižanu čak 2. najtoplija, odmah iza rekordne 1967. godine.

Po ukupnoj sezonskoj količini oborine klimatološke ocjene će vjerojatno biti od "sušno", primjerice u Splitu, do "vrlo kišno" u primjerice Zagrebu, i to ponajviše zbog obilne kiše u rujnu.

Od siječnja do studenoga većinom rekordno toplo, ponegdje i sušno

Premda prema svojoj prvoj trećini ova godina nije djelovala odviše temperaturno ekstremna, kasniji mjeseci pridonijeli su iznimno visokoj srednjoj temperaturi zraka u razdoblju siječanj - studeni. Većinom čak ekstremnoj. Rekordnoj. Ili barem među prve 3.

U istom je razdoblju ukupna količina oborine uglavnom manja od prosjeka, zamjetnije u većini mjesta na Jadranu i uz njega. U Splitu, primjerice, unatoč studenom kišovitijem od prosječnog, količina oborine je i dalje rekordno mala - samo 352 mm ili litre po metru četvornome, a dosadašnji rekord iz istog razodblja 2020. godine je za "čak" 77 mm veći!

Zima?!

O prognozama za zimu, ove godine mnogima osobito važnu zbog ratne i energetske situacije, već se mnogo pisalo. A i komentiralo. Od prošloga tjedna postoji i službena sezonska prognoza stručnjaka DHMZ-a. I dok ta prognoza umjerene do velike vjerojatnosti barem prosječne srednje sezonske temperature zraka nekima znači dovoljno, nekima ništa. Pa čak ni ako se pojedinačno spominju pojedini mjeseci, i pritom navodi povećana vjerojatnost za "čak" ponegdje hladniji siječanj od prosječnoga.
Na žalost ili sreću, teorija kaosa, nezaobilazna ako se želi kvalitetno prognozirati buduća stanja atmosfere, ne omogućava više detalja, iako bi to mnogi željeli. No, i tako nesavršene i manje pouzdane od kratkoročnijih prognoza - i dugoročne prognoze nekima služe za planiranje raznih aktivnosti...