Nakon rekordno tople jeseni ima li promjene na vremenskoj sceni?

Iako studeni nije bio ekstremno topao kao listopad, u mnogim krajevima i rujan, ovogodišnja je jesen diljem Hrvatske bila rekordno topla, dok je prema ukupnoj količini oborine stanje bilo neujednačeno - od gotovo rekordnog manjka do viška oborine - i na mjesečnoj i na sezonskoj razini. A kako će biti u zimskim mjesecima, za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija prognozirao je Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz DHMZ-a.

Studeni bez prave studeni

"Razmaženima" iznadprosječnom toplinom u rujnu i listopadu, gdjekad čak i ljetnom, vjerojatno je mnogima studeni djelovao hladniji nego što je uistinu bio. Posebice onima koji su doživjeli mraz, poledicu pa i snijeg, čak i blizu Splita. No studeni je bio razmjerno topao, bez "prave" studeni. Prema trenutačno dostupnim podacima, srednja mjesečna temperatura zraka bila je većinom između 1 i 2 °C viša od prosječnih vrijednosti iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Ukupna mjesečna količina oborine bila je uglavnom veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ponegdje i znatno, primjerice u Osijeku, gdje je ovogodišnji studeni bio 7. u nizu po najvećoj količini oborine. No u Dubrovniku je, pak, možda i još ponegdje, zabilježen manjak oborine u odnosu na prosjek, i to za oko 25 %, pri čemu je ovogodišnji studeni bio 22. na popisu najmanje kišnih, od ukupno 63. Naravno, konačnu službenu klimatološku ocjenu objavit će uskoro stručnjaci DHMZ-a, ne samo za studeni, nego i za jesen, koja se zbog jednostavnosti računa od 1. rujna do 30. studenoga.

Rekordno topla jesen, a i po oborini blizu ekstremne

Zbog manjka oborine u studenome te još izraženijeg u listopadu i rujnu, u Dubrovniku, primjerice, ovogodišnja je jesen 4. "najsuša" u povijesti mjerenja, dok je u Rijeci 3. najkišovitija, a ne bi trebalo začuditi ako poslije detaljnije analize daju još poneku vrijednost blizu ekstremne. No u većini krajeva ukupne sezonske količine oborine bile su malo veće od prosječnih vrijednosti.

Za razliku od oborine, srednja sezonska temperatura zraka posvuda je bila iznimna. Ekstremno visoka. Rekordna! Manje zbog studenoga, a više zbog rujna i pogotovo listopada.

Od siječnja do studenoga većinom pozitivna odstupanja, ponegdje čak rekordna

Nakon ovakve jeseni te manje iznimne topline ljeta, unatoč "prosječnijem" proljeću i veljači, ali i zbog "toplog" i "vrlo toplog" siječnja - srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela 2023. godine visoka je kao rijetko kada, u mnogim mjestima kopnene Hrvatske čak i rekordna, primjerice u Zagrebu, Osijeku i Gospiću, dok u Rijeci dijeli 1. mjesto s prošlogodišnjom za 11 mjeseci, a u Dubrovniku je 2. po visini, nakon 2018., koja je, uz 2022., viša od ovogodišnje i u Splitu.

I po količini oborine razdoblje od 1. siječnja do 30. studenoga 2023. godine u većini krajeva ima pozitivno odstupanje od prosjeka. Štoviše, u Splitu je 6. u nizu s najviše oborine, u Rijeci 3., a u Zagrebu, u Maksimiru, čak 2! Odmah nakon istog razdoblja najkišovitije 2014. godine. I takvo će vjerojatno biti i na godišnjem nivou. Osim ako prosinac u Zagrebu ne bude ekstremno kišovit, kao što je bio ovogodišnji siječanj.

Prognoze za zimu 2023./2024.

Za tu novu ekstremnost vjerojatnost je vrlo mala, ali ne smije se zanemariti. Uostalom, o prognozama za ovu zimu (zbog jednostavnosti računanja razdoblje od 1. 12. 2023. do 29. 2. 2024.) već je pisano kojegdje - u internetskom Meteokutku HRT-a najprije već početkom listopada, kad je još postojala "povećana vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu, ali je zanimljivo primijetiti kako su i vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti da će se to odstupanje dogoditi - znatno manje u usporedbi s onima za jesen", zatim i početkom studenoga, kada su "noviji izračuni povećali vjerojatnost nastavka iznaprosječne topline, a hoće li i najnoviji - saznat će se uskoro. Promjene su moguće i kod kratkoročnijih prognoza pa kako neće kod mjesečnih i sezonskih".

A najnovije izračune i službenu sezonsku prognozu za Hrvatsku objavili su ovog četvrtka stručnjaci DHMZ-a i među ostalim napisali: "vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./2024. biti toplija od klimatološkog prosjeka" te da će "količina oborine biti uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze".

Još malo detaljnije, po mjesecima, za temperaturu su napisali: "veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina." A za oborinu: "u većem dijelu Hrvatske postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju."

A još detaljniju dugoročnu prognozu za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostičke sustave DHMZ-a, stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za Hrvatsku priprema već više od 10 godina i jedan je od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se, i kako, mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza.

Krunoslav Mikec, dipl. ing.: "Što se Hrvatske tiče, prema trenutačno dostupnim prognostičkim izračunima, vrlo je velika vjerojatnost relativno blage zime uz dosta oborine - većinom kiše. I prosinac i siječanj i veljača trebali bi biti topliji od prosjeka iz razdoblja 1991. - 2020., odnosno zima bi u cjelini mogla biti slična kao prošlih nekoliko zima.

Sinoptički gledano česte bi ponovno trebale biti ciklone, i to posebno one sredozemne, koje osim vlage i oborine ne donose jača zahladnjenja, nego uz južinu - relativno visoke vrijednosti temperature zraka, kao što je to bio slučaj u drugom dijelu jeseni. Posebno se to odnosi na noćne i jutarnje, odnosno najniže dnevne vrijednosti temperature, koje će vjerojatno zamjetnije odstupati od prosječnih vrijednosti za zimske mjesece.

Prosinac će početi južinom i iznadprosječnom toplinom i nastaviti se razmjerno hladnim vremenom, i dalje uz povremenu oborinu, pri čemu će uglavnom u višim područjima padati i snijeg. U drugom dijelu mjeseca vjerojatno toplije, uz prevladavajuću južinu te i dalje s relativno čestom kišom jer bi nam s jugozapada mogao pritjecati topao i vlažan zrak.

U siječnju ne bi trebalo biti neke veće razlike, no ipak u dijelu mjeseca povećana je vjerojatnost hladnijeg razdoblja sa snijegom u unutrašnjosti.

Ni veljača prema prognostičkim izračunima ne donosi dugotrajniju stabilizaciju atmosferskih prilika. Dapače, izgledniji je nastavak promjenjivog i razmjerno toplog vremena s povremenom oborinom, koja uz hladnije prodore može biti i snijeg, no u većem dijelu Hrvatske uglavnom bi padala kiša. Zanimljivo je primijetiti kako prognostički izračuni daju umjerenu vjerojatnost da veljača u prosjeku bude hladnija od siječnja, koji je na kopnu inače najhladniji mjesec u godini.

Za kraj valja napomenuti kako dugoročne prognoze imaju određenu kvalitetu - u smislu procjene odstupanja od prosjeka srednje mjesečne i pogotovo sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine, no za preciznije i detaljnije informacije na vremenskoj skali unutar jednog tjedna, nekoliko dana ili samo jednog dana treba pratiti svakodnevne i dnevne i tjedne vremenske prognoze dostupne na mnogobrojnim medijskim platformama DHMZ-a i HRT-a, uključujući i HRT METEO, aplikaciju za pametne telefone."

Dakle, dok se dugoročne prognoze još mogu mijenjati, nadam se da bi mnogi bili zadovoljni kad bi se izbjegla meteorološka ekstremnost jeseni pa zima bila primjerenija prosječnoj zimi. Ili možda ipak ne?