Učestalost oborine tijekom prvosvibanjske svetkovine

"Prvi svibnja i opet kiša!", "Ah, kao i svake godine", samo su neki od komentara mnogih koji imaju selektivno pamćenje i sjećaju se samo kišnih prvosvibanjskih proslava, roštilja i drugih aktivnosti. Međutim, statistika "tvrdi" suprotno...

Najave nove promjene vremena i destabilizacija atmosfere baš tijekom praznične srijede neke je potaknula na komentare koji nemaju uporište u podatcima službenih meteoroloških mjerenja. Istina, Praznik rada često prati nestabilna atmosfera, kao i ove godine, ali ona nužno ne znači posvuda i oborine. Dapače, analiza oborine na meteorološkim postajama DHMZ-a dokazuje kako njezina učestalost tijekom prvog dana svibnja nije odviše česta.

Od četiri najveća hrvatska grada samo je u Rijeci u prošlih 50 % Praznika rada bilo oborine u dosadašnjoj povijesti službenih mjerenja od sredine prošlog stoljeća. Podjednako i u Zagrebu, na postaji u Maksimiru, oborine je bilo u 49 % prvih dana svibnja. U Osijeku pak, gdje podatci postoje još od 1899. godine - oborine na samom početku svibnja bilo je u 47 % prvosvibanjskih dana, a u Splitu, na Marjanu - "samo" 31 od dosadašnjih 76 godina - svega 41 %.

Dakle, na Praznik rada razmjerno je često promjenjivo i nestabilno, kako i priliči proljeću, ali dan s oborinom većinom je rjeđi od suhog dana.

A kad je statistički najmanja vjerojatnost kiše?

U Splitu je statistički najrjeđe kišovit dan 29. srpnja - u samo 11 % dosadašnjih su u kišomjeru na Marjanu zabilježeni barem tragovi oborine.

U Osijeku je to 17. listopada - od dosadašnjih 125, samo je tijekom 29 izmjerena neka oborina.

U Rijeci je 24 % dosadašnjih 6. i 7. dana kolovoza bilo oborine, ne računajući 29. veljače.

U zagrebačkom Maksimiru je pak 27. srpnja dan s najrjeđom oborinom - izmjerena je u 28 % godina.

A koji su dani u kojima je oborina statistički najčešća?

U Zagrebu je tijekom 67 % dosadašnjih 4. dana lipnja bilo barem tragova oborine.

U Rijeci je 28. svibnja dan s najčešćom oborinom - zabilježena je u 61 % godina.

U Osijeku je statistički "najkišovitiji" dan 28. listopada - 58 % njih u dosadašnjoj povijesti mjerenja imali su barem malo oborine.

U Splitu je pak 54 % statistički najveća vjerojatnost oborine, i to na dane 14. studenoga i 10. prosinca.

Naravno, sve te statističke vjerojatnosti možda je zanimljivo znati, ali one ne pomažu kod planiranja aktivnosti na otvorenome kod kojih znatno više koriste svakodnevne znanstveno utemeljene vremenske prognoze, i to ne jednog izračuna jednog modela atmosfere, kakve se pojavljuju u raznim mobilnim aplikacijama i na internetskim stranicama, nego prognoze stručnjaka-meteorologa s višegodišnjim iskustvom u prognoziranju pomoću ansambl prognoza - stotinjak izračuna različitih modela atmosfera. Prognostičari DHMZ-a pripremaju baš takve prognoze za medijske platforme HRT-a, uključujući i aplikaciju HRT METEO. Naravno, pritom povremene i griješe, ali njihova je greška manja od greške statističke prognoze.

S greškama ili bez njih, uz najprije sunce i vedrinu, zatim naoblačenje, sve jaču južinu te češću pa i žešću oborinu - sretan vam Praznik rada!