01:41 / 02.03.2021.

Autor: Zoran Vakula

Pro-ljetna prognostika Zorana Vakule

Zoran Vakula

Zoran Vakula

Foto: HTV / HRT

Premda su neki nakon prošla dva iznadprosječno topla tjedna možda zaboravili - jutra prvih dana ožujka podsjećaju da smo još uvijek u tzv. kalendarskoj i astronomskoj zimi. Prema klimatološkom – jednostavnijem – računanju, započelo je proljeće, koje u Hrvatskoj vjerojatno neće biti većinom „vrlo toplo“ kao što je bila zima, ali bi moglo barem „normalno“, vjerojatnije i „toplo“. Naravno, s proljetnom oborinom stanje je puno neizvjesnije i vjerojatno raznolikije. Uostalom, i zima je bila kojekakva.

sažeta analiza zime 2020./2021.

sažeta analiza zime 2020./2021.

Foto: Zoran Vakula / DHMZ/HRT

Veljača 2021. većinom „topla“ i „vrlo topla“, s „normalno“ oborine!

U očekivanju detaljnih analiza klimatologa DHMZ-a već prema preliminarnim i neslužbenim može se tvrditi kako je diljem Hrvatske srednja temperatura veljače bila viša od višegodišnjega prosjeka, i to čak najvišega – od posljednjeg 30-godišnjeg razdoblja – od 1991. do 2020. godine, koje još nije u službenoj upotrebi jer podatke za 2020. godinu treba provjeriti. Štoviše, u mnogim je mjestima ova veljača među 10 najtoplijih od kada postoje mjerenja, i to zbog ponegdje čak rekordne topline u posljednjem desetodnevlju, te iznadprosječnog prvog desetodnevlja. Bila bi i toplija da nije bilo hladnoće sredinom mjeseca, kada je mjestimice izmjerena rekordno niska najviša dnevna temperatura zraka za neke dane, primjerice u Splitu 13. i 14. veljače.

Prema malo manje toplom razdoblju od 1981. do 2010. godine odstupanja temperature su od 1 do 3 °C na Jadranu, te od 2 do 4 °C u kontinentalnom području, pa će ova veljača vjerojatno dobiti klimatološke ocjene većinom „toplo“ i „vrlo toplo“.

Za razliku od temperature – količina oborine bila je ponegdje malo veća, ponegdje malo manja od prosjeka pa će veljača u većini mjesta dobiti ocjenu „normalna“, a samo ponegdje i „kišna“, kao primjerice u Pazinu.

Zanimljivo je spomenuti kako je ukupno trajanje sijanja sunca tijekom veljače na Jadranu bilo većinom oko prosjeka, a na kopnu uglavnom više od njega, pa i znatno. Štoviše, u mnogim je mjestima unutrašnjosti sunčanih sati bilo kao tijekom prosječnog ožujka!


Zima 2020./2021. - iznadprosječno topla, s viškom oborine!

Nakon takve veljače, te službeno potvrđenog „normalnog“ i „toplog“ siječnja, kao i od „normalnog“ do čak „ekstremno toplog“ prosinca – cijela će zima gotovo posvuda vjerojatno dobiti klimatološku ocjenu „vrlo topla“.

I ukupna količina oborine od 1. prosinca do 28. veljače diljem je Hrvatske veća od prosjeka, ali uz nejednolika odstupanja od prosjeka pa će ocjene vjerojatno biti od „normalno“ do čak „ekstremno kišno“. Uostalom, tako je bilo i u prosincu i u siječnju.

Proljeće 2021. – barem prosječno toplo s raznolikom oborinom?!

Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera.

Naravno, pritom će biti i prolaznih zahladnjenja, od kojih prvo već u ovome tjednu, ponegdje već od petka, te posebice tijekom vikenda, i to opet zamjetnije u kopnenom području i na sjevernom Jadranu. Pritom svakako valja računati na barem lokalno jaku i olujnu buru, a u unutrašnjosti ponegdje i snijeg, uglavnom u gorju.

Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna.

Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne - još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti višak oborine. Nadam se ipak – ne i ponegdje tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro doći – pod uvjetom da izostanu poplave – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta.

Kao i mnogo toga drugoga u svakodnevnom nam životu – i rijetki, pa i ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su „novo normalno“ u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna mjerenja.

O dugoročnim prognozama

Premda su dugoročne prognoze mnogima zanimljive, katkad i korisne, i prilično se često ostvare - ne smije se zaboraviti da je njihova pouzdanost znatno manja od pouzdanosti kratkoročnijih prognoza. Unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća, dugoročne prognoze imaju još uvijek puno ograničenja i prostora za napredak. Načelno su dovoljno dobre za prognozu toplije/hladnije sezone, pa čak i mjeseca, malo manje za prognozu sezonske i pogotovo mjesečne količine oborine, ali to za mnoge aktivnosti i planiranja nije dovoljno kvalitetna spoznaja... No, nekima, ipak, nadam se koristi!?

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!