O veljači i zimi bez "prave" zime te spomen na proljetno/ljetne "režime"

Premda su osjećaji kojekakvi, i ova veljača je u većini Hrvatske bila barem malo toplija od prosječne te pridonijela još jednoj razjerno toploj zimi, a prilično je velika vjerojatnost da će takve ocjene zaslužiti i proljeće i ljeto.

Veljača

"Ova zima je malo hladnija, je l' da?!", komentar je nekih posljednjih dana u dijelu kontinentalne Hrvatske. Istina, veljača je bila hladnija od prošlogodišnje, ali to i nije teško jer je ona u većini naših krajeva bila rekordno topla.

U očekivanju službenih analiza klimatologa DHMZ-a, već sad se može zaključiti kako ove veljače, unatoč povremenim hladnijim razdobljima - nismo imali velike hladnoće. Štoviše, srednja mjesečna temperatura zraka u većini mjesta bila je barem oko prosječne iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine, u južnijim hrvatskim krajevima uglavnom od 1 do 2 °C viša od prosjeka. Temperatura zraka nije se približavala ekstremnim vrijednostima - ni najnižim, ni najvišim, kao što je ponegdje u siječnju.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je kojekakva, ali također u mnogim mjestima oko prosječne. Veći manjak u usporedbi s prosjekom zabilježen je mjestimice u istočnoj Hrvatskoj i Dalmaciji, primjerice Makarskoj i Splitu, a višak na zagrebačkom i karlovačkom području te još zamjetniji lokalno na Jadranu, primjerice u Poreču, Zadru te osobito Hvaru, Dubrovniku i na Mljetu.

Na Mljetu je 13. veljače izmjeren novi rekord dnevne količine oborine u veljači na toj meteorološkoj postaji - čak 108,1 mm oborine.

U Dubrovniku je pak ovogodišnja veljača 11. najkišovitija od 1961. godine, od kad se mjeri na postojećoj meteorološkoj postaji. Posljednja kišovitija bila je 2013. godine. 

Zima

Ukupna sezonska količina oborine ove zime, koja se zbog jednostavnosti računanja i uspoređivanja podrazumijeva od početka prosinca do kraja veljače - prema trenutačno raspoložim podatcima bila je većinom oko višegodišnjih srednjih vrijednosti. Naravno, detaljnije klimatološke analize tek slijede.

Srednja sezonska temperatura zraka diljem Hrvatske bila je viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. uglavnom od 1 do 2 °C. Pritom je u primjerice Zagrebu, Osijeku i Gospić ova zima bila hladnija od prošlih 5 zima, a u Rijeci, Splitu i Dubrovniku bila je pak 5. ili 6. najtoplija u povijesti mjerenja.

Proljeće, ljeto

Sudeći prema većini dugoročnih prognoza, koje su prilično postojane, dugotrajne velike hladnoće ili negativnog odstupanja od prosječnih vrijednosti temperature zraka vrlo vjerojatno neće biti ni sljedećih mjeseci. Štoviše, povećana je vjerojatnost za znatnije odstupanje od prosječne srednje proljetne temperature zraka u većini Hrvatske. Naravno, to ne znači da će izostati povremena hladnija razdoblja. Uostalom, već se sljedećih dana u unutrašnjosti Hrvatske valja pripremiti na hladna jutra i minuse, ali i osjetan porast najviše dnevne temperature zraka.

Prognoze ukupne sezonske količine oborine, te pogotovo mjesečne, manje su pouzdane od prognoza temperature zraka i ne upućuju na neko veliko odstupanje od prosjeka. No, ne bi trebalo biti iznenađenje dogode li se u vjerojatno i dalje prezagrijanoj atmosferi lokalno veće količine oborine u kratko vrijeme. Prognoze i upozorenja na takve pojave najbolje je pratiti na mnogobrojnim medijskim platformama DHMZ-a i HRT-a, uključujući i aplikaciju HRT METEO.