Neke listopadske meteozanimljivosti te hoće li nam i kada zima "doći do kosti"

Kao i u rujnu - i u listopadu smo imali oborinsku raznolikost, ali ne i većinsku temperaturnu iznadprosječnost. Nudi li i sezonska prognoza takvu zanimljivost?

Listopadske temperaturne varijabilnosti

U doba globalnog i lokalnog zagrijavanja događaju se, naravno, i povremena zahladnjenja, ali nisu odviše česti mjeseci sa srednjom temperaturom zraka oko prosječne. Još se rjeđe događaju hladniji mjeseci od 30-godišnjeg klimatološkog srednjaka. E pa listopad je u većini Hrvatske bio takav - prosječan i malo hladniji od prosjeka iz razdoblja od 1991. do 2020. Samo rijetko su zabilježena vrlo mala pozitivna odstupanja od mjesečnog srednjaka.

U očekivanju službene ocjene klimatologa DHMZ-a već sad se može zaključiti kako su toplija razdoblja u posljednjem listopadskom desetodnevlju - pogotovo u sjevernim kopnenim područjima - malo "izvukla" prosječnost koju je "ugrozio" prilično hladan početak mjeseca. No u mnogim mjestima na srednjem i južnom Jadranu srednja listopadska temperatura zraka bila je gotovo 1 °C niža od prosječne. Za Split, primjerice, to i ne iznenađuje jer je u ovom stoljeću listopad češće od drugih mjeseci bio barem malo hladniji od prosjeka. Od 2001. godine ovo je 11. listopad barem malo hladniji od prosječnog. Možda zanimljivo - istodobno se negativno odstupanje najrjeđe događalo u srpnju - samo dvaput!?

Listopadska oborina - od zamjetnog manjka do viška, ponegdje i rekorda

Ukupna listopadska količina oborine znatno je različitija od temperature zraka, pa smo imali od zamjetnog manjka količine oborine u odnosu na prosjek, primjerice u Komiži, Zadru i osobito Hvaru, gdje se skupilo jedva 11 litara kiše po četvornome metru, do osjetnog viška - veće količine oborine od prosječne - u primjerice Pazinu i Rijeci, gdje je ovaj listopad čak 4. po količini kiše u znanoj povijesti mjerenja te postaje, koja je počela 1948. godine.

Osim oborinske iznadprosječnosti, u Poreču je 24. 10. 2025. zabilježeno i 83,4 litara kiše po četvornome metru - nova rekordna dnevna količina oborine u listopadu. Detaljnije analize vjerojatno će otkriti još neku zanimljivost.

Dosadašnja jesen većinom toplija i suša

Listopadske oborine pridonijele su mjestimičnoj iznadprosječnosti i dosadašnjeg dijela jeseni, koja je u Rijeci trenutačno 8. na popisu najvećih količina oborine za razdoblje od 1. rujna do 31. listopada. No u većini krajeva odstupanje je znatno manje, većinom čak i negativno. U Osijeku, primjerice, u posljednja dva mjeseca bilo je samo oko polovine prosječne ukupne količine oborine!

No srednja temperatura zraka u Osijeku je za 1,5 °C viša od prosječne za prva dva jesenska mjeseca. Pozitivno odstupanje je gotovo posvuda, ponajviše zbog većinom "toplog" i "vrlo toplog" rujna.

2025. do sada - višak topline i većinom manjak oborine

Podjednake, ponegdje i veće ocjene od rujna zaslužuje dosadašnji "temperaturni" dio 2025. godine. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada u većini Hrvatske je među 5 najviših otkad postoje mjerenja. Nije rekordno visoka kao prošle godine, ali je u Splitu odmah iza nje, dok je u primjerice Osijeku, Zagrebu, Gospiću i na Zavižanu 3. na popisu najviših, a u Dubrovniku i Rijeci 4. najviša. Osim prošle godine, toplije od ovogodišnjih prvih deset mjeseci bilo je često 2023., ponegdje i 2022. ili 2018. godine.

Ukupna količina oborine od siječnja do listopada, prema preliminarnim analizama na relativno malom broju postaja - uglavnom ima manje negativno odstupanje od prosjeka. No uočava se i poneko pozitivno odstupanje - veća količina oborine od prosječne za prvih 10 mjeseci - primjerice u Dubrovniku, Lastovu, Ogulinu, Pazinu, Senju, te posebice u Pazinu i Rijeci, gdje je već nadmašena prosječna ukupna godišnja količina oborine. Dodatno, možda nekome zanimljivo - u Pazinu je ovo trenutačno 8. godina s najvećom količinom oborine u prvih 10 mjeseci, a u Rijeci čak 3. najkišovitija.

Studeni bez prave studeni?

Ne može se tvrditi da u studenom neće biti "velike" studeni i hladnoće, ali prema trenutačno najvjerojatnijim dugoročnim prognozama - vrlo je mala vjerojatnost da će u studenome u Hrvatskoj i bližoj okolici srednja mjesečna temperatura zraka biti niža od prosječne. No svakako će prvi cijeli tjedan studenoga biti osjetno svježiji/hladniji od prvog vikenda. Tomu se i ne treba čuditi znamo li da je na početku ovogodišnjeg studenoga toplo kao rijetko kada, ponegdje čak i rekordno, kao u Zagrebu. Podjednako vrijedi i za malo dulje razdoblje - srednja najviša temperatura zraka od 30. listopada do 2. studenoga 2025. u nekim je mjestima unutrašnjosti iznimno visoka!

Malo veća vjerojatnost za hladniji tjedan od prosječnog tek je na kraju studenoga, što bi ove godine - barem po tom mogućem zahladnjenju - moglo opravdati jednu od najpoznatijih izreka iz pučkog vremenoslovlja: "Sveta Kata, snijeg na vrata."

Osim za iznadprosječnu toplinu, za Hrvatsku i bližu okolicu postoji povećana vjerojatnost i za barem malo iznadprosječnu ukupnu mjesečnu količinu oborine, posebice na Jadranu i područjima uz njega. Naravno te su prognoze manje vjerojatne od prognoza temperature, ali nekome možda mogu biti zanimljive i korisne.

A zima?

Postoje mnogobrojni izračuni i veliki rasap računalnih prognostičkih rješenja već za znatno kraće razdoblje - više dana i tjedana unaprijed, te još veći rasap mogućih scenarija vremena za dugoročnije razdoblje - za više mjeseci unaprijed.

Željni pozornosti, s više ili manje meteorološke edukacije, u današnje vrijeme otvorenosti i dostupnosti mnogobrojnih podataka često izabiru neki od ekstremnijih izračuna te objavljuju dugoročne prognoze bez obzira na to koliko bile malo vjerojatne pa neki mediji željni pozornosti i "klikova" te objave prenose. Pritom ti mediji ne provjeravaju izvor informacije i njegovu vjerodostojnost.

Samo neka se piše, "klika" i prenosi, bez obzira na to tko tu meteoinformaciju donosi.

Nevažno je razumije li autor vremenske prognoze i je li dovoljno educiran kako nastaju prognostički izračuni i koliko kada vrijede, što znače, koliko im se može vjerovati...

No bez obzira na to što bismo željeli - još uvijek ne postoje dovoljno pouzdane i detaljne dugoročne prognoze. Pitanje je i hoće li i kada uopće postojati. Teorija kaosa itekako je na djelu u meteorologiji.

Stoga je jedino što se trenutačno može prognozirati - bez "bombastičnosti" i senzacije - da je za Hrvatsku i bližu okolicu povećana vjerojatnost (od 60 do 80 %) srednje zimske temperature zraka oko prosječne ili malo više.

Ili drugim riječima - vjerojatno još jedna većinom "blaga zima".

To ne znači da neće biti i povremenih hladn(ji)h razdoblja. Dapače, ima ih svake zime. No njihov intenzitet i duljina vjerojatno će i ove godine biti slabiji i kraći od razdoblja iznadprosječno visoke temperature zraka. Pritom, unatoč vjerojatnoj "zimskoj blagosti", povremeno će biti i snijega. Uostalom, ima ga barem ponegdje svake zime, pogotovo u gorskim krajevima. Bilo ga je već i ove jeseni.

Dodatno, ne smije se zaboraviti da vjerojatna zimska (iznad)prosječnost ne znači da će tako biti u svim zimskim mjesecima. Oni se mogu i znatno razlikovati pa da se ipak ostvari prognoza za cijelu zimu. Rezultati verifikacije daju veću pouzdanost prognoza za sezonu, u usporedbi s prognozama za pojedine njezine mjesece.

No ako ćemo im ipak vjerojavati - raniji izračuni po mjesecima davali su 40 do 55 % vjerojatnosti za veljaču malo hladniju od prosječne u dijelu Hrvatske, a najnoviji izračuni upućuju na podjednaku vjerojatnost malo hladnijeg siječnja. Hoće li tako davati i skori novi izračuni dugoročne prognoze - uskoro će se saznati. Uostalom, DHMZ će vrlo vjerojatno - pa čak i gotovo sigurno - nastaviti dobru tradiciju objavljivanja sezonske prognoze potkraj studenoga. Naravno, bez nepotrebnog senzacionalizma.