Taalas: "Klimatski modeli ne ukazuju na konačni kraj čovječanstva"

15.09.2022.

14:26

Autor: Studio 4

prof. Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije

prof. Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije

Foto: Studio 4 / HRT

Nedavni toplinski valovi u Europi, uključujući i Hrvatsku, poplave u Pakistanu, dugotrajne i velike suše na mnogim kontinentima, pa i kod nas, te drugi naizgled sve češći i žešći meteorološki ekstremi kojegdje po svijetu dovoljan su povod za još jedan razgovor o klimi - i globalnoj i lokalnoj. I to pogotovo kada je u Hrvatskoj vodeći čovjek Svjetske meteorološke organizacije (SMO), njezin glavni tajnik - prof. Petteri Taalas, koji je u četvrtak, 15. rujna 2022. gostovao u HRT-ovom Studiju 4.

Bivši direktor Finskog meteorološkog instituta i profesor na nekoliko finskih sveučilišta, jedan od rijetkih čelnika u Ujedinjenim narodima koji gotovo svakodnevno dolazi na posao biciklirajući oko 50 km, u Hrvatsku je došao obilježiti dva jubileja - 75 godina od osnivanja Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske (DHMZ) i 30 godina članstva Republike Hrvatske u SMO. Osim toga, potpisat će memorandum o razumijevanju i suradnji SMO sa Savskom komisijom, sastat će se s ministrom znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovanom Fuchsom i posjetiti novi Radarski centar Goli kod Labina.

Tijekom gotovo polusatnog razgovora rekao je, između ostalog:

"Hrvatska je mala zemlja, ali je odigrala veliku ulogu na području meteorologije. Ima mnogo veći utjecaj, nego što bi se to moglo reći s obzirom na veličinu. Uostalom, iz Hrvatske je došao i donedavni predsjednik Regije VI SMO-a. Sjajno radite u području zemalja ovog dijela Europe... Mislim da je odluka Vlade RH, koja je odlučila investirati u meteorološku službu, vrlo dobra odluka. Mislim da će se uloženi novac 10 puta vratiti. METMONIC i ostala modernizacija meteorološke službe odličan je primjer za druge zemlje."

Atmosferi je CO2 svojevrsni doping


"Zbog klimatskih promjena imamo sve ekstremnije vremenske događaje u mnogim krajevima svijeta... Za objašnjenje možemo iskoristiti sportsku analogiju. Imamo jako dobre sportaše, koji nakon uzimanja dopinga postižu još bolje rezultate. Mi smo upravo to učinili atmosferi. Atmosferi, koja je jako dobro "radila", dodali smo doping - previše CO2 - i zbog toga ona "radi" još više, ali u nekoj vrsti dopinga. I zbog toga imamo sve više toplinskih valova, suša, ubrzanje topljenja glečera, povišenje razine mora, poplave... To je fizika. To je rezultat ljudskog djelovanja - ubacivanja previše C02 u atmosferi."

"Premda postoje skeptici - znanstveno je sve vrlo jasno. U klimatskoj znanosti oslanjamo se na mjerenja i fizikalne zakonitosti. Vrlo je jasno da klimatske promjene koje su ljudi uzrokovali postoje, i utječu na biosferu i čovjeka."

O fosilnoj i zelenoj energiji

"Ukrajinski rat je velika tema koja se tiče i klimatskih promjena. Kratkoročno će se u Europi možda morati koristiti više fosilnih goriva, između ostaloga i kroz elektrane na ugljen, ali dugoročno, nakon što završi ova kriza, moja su očekivanja da će kroz 5 do 10 godina doći do ubrzanja razvoja korištenja obnovljive energije te smanjenja naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ova ruska "igra", u kojoj koriste fosilnu energiju kao oružje kojim žele nauditi Europi, je jedna lekcija koja nas mora naučiti da moramo biti manje ovisni o fosilnim gorivima - da više koristimo obnovljive izvore energije, primjerice sunce i vjetar."

"Naravno, svaki tip proizvodnje energije ima svoje izazove. No, mislim da je "zelena energija" nužna. Ona manje onečišćuje od fosilne energije."

"Kod klimatskih promjena moramo imati na umu nužnost globalnog djelovanja. Primjerice, Europa proizvodi 8 % emisija, a velike azijske zemlje proizvode ukupno 27 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. Oni su obećali da će smanjiti emisije, ali ne brzinom koju priželjkuju europske zemlje."

Optimizam unatoč izazovima

"Pratim probleme klimatskih promjena još od 80-tih godina prošlog stoljeća, kada smo s tim počeli u meteorološkim krugovima, uskoro objavljivali i prve izvještaje o stanju globalne klime. Čuli smo mnogobrojne napade na znanstvenika, ali posljednjih desetak godina vijesti su vrlo obećavajuće. Vlade su konačno shvatile da je to veliki problem koji moraju rješavati. Dobili smo mnogo novih tehnoloških i ekonomskih alata pomoću kojih možemo ublažiti klimatske promjene. Ja sam optimist. Mislim da ćemo uspjeti u ublažavanju klimatskih promjena. Klimatski modeli koje trenutačno imamo ne ukazuju na konačni kraj čovječanstva i biosfere zbog klimatskih promjena. No, što se manje Zemlja zagrije - bit će bolje za ljude."

"Budućnost nam neće biti crna. Možda će biti siva ili tamno siva, ako nećemo biti uspješni. No, svakako moramo ubrzati naše djelovanje i biti aktivniji u ublažavanju klimatskih promjena. Srećom, počeli smo koristiti više energetskih izvora koji su prijateljski prema klimi. Imamo sve više korištenja energije sunca, vode i vjetra, neke su zemlje povećale udio nuklearne energije... Većina proizvođača automobila je odlučila prestati proizvoditi automobile s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u sljedećih 10-20 godina, imamo sve više električnih vozila na cestama i imamo tehnologiju vodika, koja se sve bolje razvija. Vodik bi mogao biti gorivo budućnosti... Mogli bismo korisiti više vegetarijanske tipove prehrana, smanjiti upotrebu crvenog mesa... Imamo sve više načina pomoću kojih možemo biti uspješni u ublažavanju klimatskih promjena... Imamo 32 zemlje koje su već smanjile emisiju stakleničkih plinova u posljednjih 15 godina..."

"Na žalost, jednu smo igru već izgubili - imamo vrlo visoku koncentraciju CO2 u atmosferi koja dovodi do neizbježnog otapanja glečera i porasta razine mora sljedećih stotina godina. U ovom stoljeću govorimo o porastu razine mora do oko 30 cm, ali nastave li se glečeri otapati - bit će i više. To je jedna od prijetnji s kojom se suočavate i u Hrvatskoj."

O obrani od tuče

"I tuča je jedan od problema s kojim se susrećete u Hrvatskoj. Važno je reći da ne možete spriječiti pojavu tuče. U zemljama bivše Jugoslavije postojao je raketni program koji u atmosferu šalje određene kemikalije koje doprinose smanjenju tuče. No, znanost pokazuje da takav način obrane od tuče nije jako učinkovit i da novac koji se ulaže u takve rakete nije dobro utrošen. Ono što uspješno možemo učiniti je pravodobno predvidjeti te događaje, ali ne možemo ih spriječiti... Rakete nisu osobito štetne, ali može se reći da je to trošenje novca. Ukidanje takvog programa obrane od tuče može biti politički izazov jer neki od poljoprivrednika vjeruju u takvu tehnologiju i emocionalno su vezani za te rakete."

O upozorenjima i zastrašivanjima, te sve većoj pouzdanosti meteoinformacija

"Nadam se da upozorenja ne zastrašuje javnost. Naravno, u klimatskom smislu postoje i neke "horror" priče. Mediji ih ponekad vole. Zato imamo sve veći broj mladih ljudi koji se boje klimatskih promjena. Mislim da treba biti realniji i prenositi ono što piše u znanstvenim radovima. Postoji dosta tračeva u javnosti koji govore da će planet doći u grozno stanje zbog klimatskih promjena. Te priče zastrašivanja se ne temelje na dobrim znanstvenim istraživanjima..."

"Posljednjih nekoliko desetljeća vremenske prognoze su jako napredovale. Primjerice, pognoze za 3 dana unaprijed su izvrsne. Sada imamo već jako dobre tjedne prognoze i to sve zahvaljujući poboljšanjima u znanosti, pogotovo u računalnim resursima i sustavima promatranja, poput naprednih satelitskih programa. Mnogo smo napredovali i očekujem da se taj trend nastavi.", rekao je, između ostalog, prof. Petteri Taalas u razgovoru za HRT, koji je cijeli vidljiv u videu:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!