2023., Silvestrovo, 2024.

Završava još jedna godina ne samo iznadprosječno topla, nego u mnogim krajevima i rekordna! Ekstremna! I na globalnom nivou - prema izvještajima Svjetske meteorološke organizacije - i na našem lokalnom, barem prema preliminarnim podacima DHMZ-a. I pritom kod nas još i većinom kišovitija od prosječne, ponegdje također čak i blizu rekorda. Hoće li takva biti i 2024.? Ne bi čudilo...

Za navikle u internetskom Meteokutku HRT-u pročitati preliminarnu analizu nekih meteoroloških podataka mjeseca koji je na izmaku - evo najprije ponešto o prosincu, zatim i o 2023. godini - u izvještaju koji je pripremio Tomislav Kozarić, dipl. ing. - voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a, i to detaljnije za posljednji "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija te sažetije za posebnu emisiju "Meteo 2023.", koja će se moći gledati i na HRT4, a uz još neke zanimljivosti bit će i unutar "Dnevnika 2" na Silvestrovo. Naravno, postoji i dugoročna prognoza za prvi dio 2024.

Silvestrovo toplije i većinom manje kišovito od Nove godine

Za kraj ove godine i početak nove može se tvrditi kako će temperatura zraka biti osjetno viša od prosječne za te dane. No, zbog jugozapadnog vjetra, na Jadranu i juga, nekima bi mogao biti pojačan osjećaj hladnoće.
Povremene mjestimične kiše tijekom Silvestrova će biti na Jadranu i područjima uz njega, pri čemu vjerojatno najčešće na sjevernom Jadranu, te u Gorskom kotaru i Lici, a u nastavku noći i u  nekim sjevernijim hrvatskim krajevima. Najkasnije i najmanje, ponegdje vjerojatno i nimalo - u istočnoj Hrvatskoj.
Naravno, detaljnije i pouzdanije vremenske prognoze slijede na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a - na radiju, televiziji, teletekstu, internetskim stranicama te u aplikaciji HRT METEO.

Prosinac među naj...,  ponegdje i rekordan

Prosinac je nastavio niz diljem Hrvatske iznadprosječno toplih mjeseci. Štoviše, prema trenutačnim preliminarnim neslužbenim analizama ponegdje je gotovo sigurno bio i rekordno topao, kao primjerice u Rijeci. Pritom se u mnogim krajevima, osobito kontinentalne Hrvatske, nastavio i višemjesečni višak broja sunčanih sati u odnosu na prosjek.

Ukupna mjesečna količina oborine i u prosincu je bila nejednako raspoređena pa je zabilježen zamjetniji i manjak i višak u odnosu na prosječne vrijednosti. Primjerice u Dubrovniku je manje kiše nego u ovome prosincu od 1961. godine bilo samo 9 prosinaca, a u Zagrebu, na meteopostaji u Maksimiru, ukupna prosinačna količina oborine je 3. u nizu najvećih posljednjih 30 godina te 11. najveća od početka mjerenja 1949. godine.

2023. većinom rekordno topla, uz dosta oborine

Premda za službene ocjene klimatologa DHMZ-a valja pričekati prikupljanje i analizu svih raspoloživih podataka, već prema trenutačno dostupnima može se tvrditi kako je srednja godišnja temperatura zraka bila među najvišima u povijesti. Štoviše, u mnogim mjestima čak i rekordna, kao primjerice u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Rijeci, dok će u Dubrovniku vjerojatno dijeliti 1. mjesto s 2018. godinom, a u Splitu i na Zavižanu biti 2. najviša - odmah iza rekordne 2022. godine. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom "ekstremno toplo".

Ukupna godišnja količina oborine bila je nejednolikije raspoređena pa će klimatološke ocjene vjerojatno biti od "normalno" u primjerice Dubrovniku do "ekstremno kišovito" u Zagrebu i Rijeci.

A evo i posebne analize Tomislava Kozarića, dipl. ing., i to ne samo o temperaturi i oborini, nego i o drugim meteorološki važnijim događajima u 2023. godini.

"Siječanj

Početak ove godine kao da je želio najaviti njezinu iznimnost i iznadprosječnost, ponegdje čak na kraju i rekordno visoku srednju godišnju temperaturu zraka. Na samu Novu godinu najviša dnevna temperatura nerijetko prelazi 15 °C, u Sisku doseže čak 18,8 °C. I sljedećih dana nastavlja se neuobičajena toplina, priroda se prerano budi, već cvate lijeska i proljetnice, pčele nepoželjno izlaze iz košnica.

Stabilno, gotovo proljetno vrijeme ipak ne traje predugo. Sredinom mjeseca slijede obilne kiše, rastu vodostaji rijeka, neke se i izlijevaju - najteža je situacija na imotskom i vrgoračkom području. Polja, vinogradi i ceste su poplavljeni, izvori pitke vode zamućeni.

Zimski uvjeti nastupaju 20. siječnja. Olujna bura povremeno prekida promet, snijeg zatrpava dijelove Dalmatinske zagore. Promet je otežan, šteta je na elektroenergetskoj mreži. Obilan snijeg i zapusi i u gorskoj Hrvatskoj - u Delnicama je palo i 80 cm snijega, dok na Žumberku sela bivaju odsječena od civilizacije. Zabijelili su se i neki otoci. Na kraju siječnja niska temperatura i val hladnoće.

Veljača

U prvom tjednu veljače DHMZ objavljuje crveno upozorenje - olujni i orkanski vjetar puše diljem Hrvatske. Njegova brzina prelazi i 100 km/h, u Splitu udari bure veći od 150 km/h. Srušena stabla, oštećeni objekti i automobili, prekidi u opskrbi električnom energijom - šteta se sanira u mnogim županijama.

Snažna sredozemna ciklona 25. i 26. veljače donosi najobilniji snijeg protekle zime, praćen olujnom burom. Taj će vikend ostati zapamćen po prometnom kolapsu u sjevernoj Dalmaciji te južnoj Lici, gdje je palo i do 70 cm snijega. Nema slobodnog cestovnog pravca od sjevera prema jugu Hrvatske jer je snijeg nemoguće čistiti, vozila su zaglavljena. HGSS izvlači ljude i otvaraju se prihvatni centri.

Ožujak

Početkom ožujka smirivanje zimskih uvjeta, no vrijeme brzo poprima obilježja onog u toplom dijelu godine – pojavljuju se grmljavinska nevremena. Jedno, praćeno obilnim pljuskovima i tučom, 10. ožujka zahvaća dijelove Dalmacije - poplavljene su ulice na splitskom području, nestalo je i struje zbog udara groma, a 25. ožujka - nevolje i na kvarnerskom području. Dan poslije jako nevrijeme s olujnim vjetrom poharalo je zapadnu obalu Istre, uklanjaju se srušena stabla, podjednako kao i sljedećeg dana u dijelovima središnje Hrvatske.

Od 3 jake "marčane" bure, koliko mnogi pamte da ih uglavnom ima u ožujku - ove godine dogodila se samo jedna, i to sredinom mjeseca, prouzročivši prometne probleme podno Velebita i prevrnuće kamionske prikolice u Ražancu.

Travanj

Na samom početku travnja još je bilo nevremena s tučom, ali temperatura ubrzo pada ispod prosjeka. 3. i 4. travnja najprije dolazi jak i olujan vjetar, na Jadranu i orkanska bura. Zatim je ponegdje bilo obilnije kiše, a u višim predjelima povremeno i snijega.

Travanjski mraz i niska temperatura uzrokuju štetu na voćarskim kulturama u unutrašnjosti Hrvatske. Na području Velike Ludine proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza.

Svibanj

I u iznadprosječno kišovitom svibnju proglašene su prirodne nepogode, no sada zbog poplava i tuče.

Obilne kiše štetu najprije stvaraju u središnjoj Hrvatskoj - osobito u Ivancu, zatim na red dolaze Slavonija i Baranja. Posla za žurne službe i vatrogasce ima "preko glave" - potopljena su mnoga mjesta, primjerice Orahovica, Požega te Čačinci, gdje je uništen novi dječji vrtić. Materijalna je šteta velika, ali srećom - bez ljudskih žrtava.

Bujaju čak i veće rijeke. 14. svibnja u nezapamćenim poplavama Zrmanje i Otuče stradavaju Gračac i Obrovac – pravi potop. Dnevna količina oborine od 256,4 mm u Gračacu postaje novi apsolutni rekord za tu postaju. Materijalna je šteta neizmjerna, uništen je i Visoki buk, najveći i najljepši slap na Zrmanji.

Vodostaji Kupe i njezinih pritoka također rastu. Ima i izlijevanja. Kritično je na karlovačkom području, dok rijeka Una ponovno prijeti Hrvatskoj Kostajnici. Brojna klizišta aktiviraju se diljem zemlje.

Ljeto - lipanj, srpanj i kolovoz

Tijekom ljeta izmjenjivale su se česte grmljavinske oluje s nekoliko toplinskih valova. Na udaru nevremena osobito su kopneni krajevi. 3. lipnja tuča uništava poljoprivredne kulture u dolini Neretve, a 6. lipnja velika je bujična poplava u Kutini i okolici. Šteta je u tom moslavačkom gradu golema. Dva dana poslije obilni pljusak sručio se na Medvednicu i izazvao kaos u podsljemenskom dijelu Zagreba. Ponovno stradavaju i požeština, sjever zemlje i mnogi drugi predjeli, uključujući glavni grad. Šteta od tuče, vjetra i kiše još nije ni sanirana, a već nastaje nova. Ljudi su očajni.

I kad se mislilo da gore ne može biti, dogodio se 19. srpnja i oluja svih oluja. Ekstremno jaki i brz mezoskalni konvektivni sustav poharao je mnoge kopnene krajeve Hrvatske - od zapadne do istočne granice. Zahvaćeno je 14 županija i Grad Zagreb, a materijalna šteta na objektima, vozilima, infrastrukturi i šumama je neizmjerna. Deseci tisuća ljudi ostali su bez struje. Mnogi su ozlijeđeni, a to nezapamćeno razorno nevrijeme odnijelo je, nažalost, i 4 ljudska života. Na zagrebačkom su području udari vjetra prema dostupnim mjerenjima dosezali 115 km/h, a na području Županje čak 180 km/h! Na karlovačkom području bilo je tuče veličine teniske loptice.

Prvog dana kalendarskog ljeta našu zemlju zahvatio je prvi toplinski val, a 10. srpnja drugi i intenzivniji, na Jadranu i dugotrajniji. Objavljena su upozorenja i preporuke za javnost za zaštitu od visoke temperature. No ljeto 2023. zasigurno neće biti zapamćeno po iznimnoj vrućini, ali moglo bi po iznadprosječno visokoj temperaturi Jadranskog mora koja je u srpnju dosezala tropskih 29 °C.

I u nastavku mjeseca nevremena su pogađala Hrvatsku, a posebno je opasno bilo ono koje je 21. srpnja zahvatilo Istru te među ostalim uništilo i turističke kampove, pri čemu je nekoliko ljudi ozlijeđeno pri padu drveća.

Olujna nevremena i obilne kiše nisu zaobišle ni susjednu Sloveniju gdje su početkom kolovoza nezapamćene vodene bujice nažalost "odnijele" nekoliko ljudskih života. Posljedično, prouzročile su velike vodne valove na Savi, Dravi i Muri, koji su došli u Hrvatsku. Od poplava se brane dijelovi Međimurja, Podravine i Posavine, no rijeke se mjestimice izlijevaju i ugrožavaju naselja, prometnice i željezničke pruge. Vjerojatno najviše potopljenih kuća bilo je na Šoderici. U općini Legrad i još nekima uz rijeku Dravu proglašena je prirodna nepogoda od poplave zbog milijunskih šteta.

18. kolovoza počinje treći i posljednji toplinski val prošloga ljeta. Na srednjem i južnom Jadranu bio je najizraženiji i prilično dugotrajan s vrlo toplim noćima i dnevnom temperaturom koja je dosegnula i 40 °C.

Velikih požara raslinja ovog je ljeta bilo malo, samo tri u srpnju - kod Grebaštice, Župe dubrovačke i na Čiovu. No nošeni jakim vjetrom bili su iznimno opasni za naselja, srećom bez ljudskih žrtava. Unatoč toplinskim valovima, povremene kišne epizode tijekom ljeta nisu dopustile nastajanje suše ni u Dalmaciji, te je stoga ovogodišnja sezona požara bila relativno blaga i s mnogo manje požara nego prošlih godina.

Rujan

Rujan kao da je htio nadoknaditi "pravo" ljeto svojim mnogo sunčanijim vremenom, dugotrajnije suhim te iznadprosječno toplim. Čak i vrućinom. Uživalo se i na kopnu i na moru, posezona je mnogima bila savršena, a stabilno vrijeme omogućilo je obavljanje većine poljoprivrednih radova. Srednja rujanska temperatura zraka bila je viša od prosječne za čak 3 do 4 °C pa je u većini Hrvatske rujan bio među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja, u Osijeku čak i rekordno topao.

No nije prošao bez meteoroloških problema: olujne bure koja je početkom mjeseca harala srednjom Dalmacijom stvarajući štetu i probleme u prometu, te lokalno obilnih pljuskova koji su poplavili ulice Zagreba, Zadra, Splita i Rijeke.

Listopad

Prva polovina listopada nastavlja meteorološkim "stopama" rujna - prilično suho, prevladavajuće sunčano i iznadprosječno toplo – pravo bablje ljeto. Pali su i neki apsolutni temperaturni rekordi, i to 8. listopada, kada je temperatura dosezala i 30,4 °C, primjerice u Ogulinu. U zagrebačkom Maksimiru bilo je 29,2 °C.

Dugotrajnu toplinu sredinom listopada nakratko prekida prodor hladnog zraka. "Sramežljiva" jesen tada je pokazala malo mraza, u gorju i snijega - za listopad naravno ništa neobično. No južina se vraća i mjesec završava kao ekstremno topao, u Zagrebu, primjerice, najtopliji otkad postoje mjerenja.

Godini “grmljavinskih nevremena” pridonio je i listopad s olujama 21. listopada na jugu Hrvatske – pogotovo na Braču i Mljetu, te nekoliko dana poslije na Kvarneru, zatim i u unutrašnjosti. Vjetar je prevrtao kampere u Stonu, na kolodvoru u Bjelovaru srušio stablo na autobus. Srećom - prazni. U Poreču se srušila velika dizalica na stambenu zgradu.

Pale su i veće količine kiše. Na području Jasenka i Vrela - voda je ušla u mnoge kuće. Mještani ne pamte tako jako kišu.

Visoka morska plima u listopadu uzrokovana niskim tlakom u cikloni, jakim i olujnim jugozapadnim vjetrom i jugom te velikim valovima poplavila je rive i ceste u gradovima na sjevernom Jadranu. U Fažani i Rovinju poplava je došla do samih gradskih središta, u Rijeci je poplavljena tržnica. Pomorski promet u problemima je bio duž cijele obale. Na mareografskoj postaji u Bakru zabilježena je jedna od najvećih razina mora otkada je, prije gotovo 100 godina, ta postaja utemeljena – morska je razina za čak 107 cm bila viša od srednjih vrijednosti.

Posljednjeg dana u listopadu olujni je vjetar zahvatio dijelove Hrvatskog zagorja te oštetio krovove tridesetak kuća na području Gornje i Donje Stubice te Marije Bistrice. Sedam je kuća potpuno ostalo bez krova. Vjetar, kiša i tuča napravili su veliku štetu na već uređenim grobljima, i to prije blagdana Svih svetih.

Studeni

Ni u studenom vrijeme se ne stabilizira, već 3. dana počinje repriza – stigla je još jedna snažna ciklona, tlak zraka pada ispod 985 hPa. Orkansko jugo i oštro na cijelom Jadranu prouzročili su niz problema i najjači plimni val ove godine. Poplavljene su rive od Istre do Dubrovnika, siloviti vjetar čupao je stabla, u Opatiji je more odronilo dio šetnice. Pomorski promet u potpunom je prekidu, problemi i u cestovnom prometu. Vjetar je oštetio i DHMZ-ov meteorološki radar na Pelješcu.

U pojedine dane bilo je grmljavinskih nevremena, tuče u Dalmatinskoj zagori, obilne kiše u Zadru te poplavljenih ulica i automobila.

Prema kraju studenog vrijeme poprima više zimska obilježja pa umjesto južine - bura, jači mraz, ponegdje i snijeg. Na iznenađenje mnogih, 27. studenog snijeg pada u Dalmaciji, kaotično je na prometnicama u splitskom zaleđu, dolazi do zastoja, događaju se i prometne nesreće.

Prosinac

Nakon rekordno tople i neujednačeno kišovite jeseni - i na samom početku prosinca neujednačenost. Ali temperaturna! Zbog u mnogim krajevima izražene južine bilo je iznadprosječno toplo u južnijim i istočnijim krajevima - u Posavini i Podunavlju ponegdje čak rekordna 24 °C, a u Međimurju i Zagorju prohladna 2 °C! I to u istome danu - tako mala, a tako raznolika naša je Hrvatska.

I prije nego što je ponovno zajužilo i bilo iznadprosječno toplo, na neke nadnevke potkraj godine čak i rekordno - u prvom desetodnevlju prosinca u dijelu unutrašnjosti bilo je razmjerno hladno, uz mjestimice i izraženije temperaturne minuse. 4. prosinca temperatura se na kopnu ujutro spuštala i do -10 °C, pri tlu i niže, a jako je zahladilo i na moru. U pojedine dane na kopnu je bilo i malo snijega, barem za adventski ugođaj, a i kiša koja se smrzavala na podlozi omogućila je nekima lijepe ledene prizore. Srećom, ne i znatnije prometne probleme i štetu. Uostalom, ove ih je godine ionako bilo odviše.", analizirao je i zaključio Tomislav Kozarić, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Željni još ljepše "upakirane" meteoanalize - poslušajte posljednju emisiju "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija, u kojoj su između rečenica Tomislava Kozarića "utkane" i pjesme koje dodatno opisuju barem dio meteoroloških pojava ove godine.

Zima 2023./2024.

Najnoviji prognostički izračuni ne razlikuju se znatno od prošlih, od kojih je analizu posljednjih za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija potkraj studenoga pripremio Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Stoga je u nastavku zime povećana vjerojatnost za "zimskiji" siječanj i veljaču od prosinca, što i ne treba čuditi. Ne samo zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.

Pritom je - prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi - gotovo sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti "krupnim stopama" iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim prognozama u nastavku siječnja vrlo je  velika vjerojatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim. No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne.

Još dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka, nego i vrijednost tog odstupanja. Naravno, promjene su još moguće. Riječ je o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva, pogotovo za oborinu i njezinu čestu nejednoliku raspoređenost, pa se ona ovdje i ne spominje.

Proljeće 2024.

Ipak, mnogima je zanimljivo pratiti dugoročne prognoze te uočavati njihove prednosti i mane. Primjerice, trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza.

Iznadprosječno topla i 2024.?!

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.

I u toj iznadprosječno zagrijanoj atmosferi povremeno se događaju nove ekstremne vrijednosti gotovo svih meteoroloških elemenata. Valja nam se tome prilagoditi, i pokušati barem malo smanjiti svoje negativno djelovanje prema prirodi...

Budući da meteo-rekorda i ekstrema ima i kad je ljeto i kad je zima,
i naizgled sve izraženije vremenske promjene smetaju mnogima,
čak postajemo siromašniji u biološkim raznolikostima,
a oceani i atmosfera zagrijavaju se kao da su u parnim kotlovima,
pri čemu je srednja morska razina sve viša – kao da je najjača plima;
i premda priroda teži ravnoteži - djeluje da nam klima se sve više klima,
svjesnim se ponašanjem pokušajmo oduprijeti sve češćim i žešćim ekstremima.